Filologija je po svojoj definiciji u širem smislu proučavanje jezika, književnosti, pisanih spomenika i narodnih običaja. Tako filologija mora postaje svojevrsna platforma za doživljajno umrežavanje kroz posebne oblike turizma i storytelling. Ističe se poveznica posebno kroz književni i filmski turizam, astronomski turizam ali i kreativnu industriju gdje kroz izvedbene umjetnosti, pjesme i glazbu inspiriranu morem postaje dodana vrijednost za posebno iskustvo i doživljaj. Uz cijeli niz posebnih oblika turizma koji su u trendu i vezani su i uz more, povećava se popularnost i naturizma koji je svojevrsno vraćanje sebi i slobodnom načinu života.
Docentica dr.sc. Romana Lekić kreirala je model kako se kroz čaroliju mora i određenu poetiku može uzdići doživljaj mora i postati snažan resurs za kreiranje doživljaja i izvan turističke sezone. To je i posebna kombinacija s nebom iznad mora, na pučini kada nije izloženo jakom umjetnom svijetlu i tako postaje karta za posebnu interpretaciju gdje konstelacija zvijezda predstavlja narativ za scenarij i kreativnu turističku ponudu. Romana će to predstaviti na predavanju u Sveučilišnoj knjižnici 31.03.2023.g kao simboličan početak proljeća koji počinje 20.ožujka.
U Rijeci imamo Astronomski centar s planetarijem a na našem kvarnerskom otoku Malom Lošinju je zvjezdarnica „Manora“ koju je osnovao svjetski poznati astronom Spiridon Gopčević alias Leo Brenner. U Hrvatskoj se slabo zna da je kao priznanje za obiman posao, izdavaštvo i gostoljubivost prema onima koji su ga posjećivali na Malom Lošinju, jedan krater na Mjesecu dobio ime Leo Brenner.
Kako najavljuju kolege iz astronomskih udruga (Astronomsko društvo Koprivnica) upravo u ovo doba godine moguće je na večernjem nebu vidjeti zodijačku svjetlost. Kada se zapadno nebo smrači, vještiji promatrači mogu zamijetiti slabašan, blijedi sjaj trokutastog oblika kako se pruža od zapadnog obzora gore lijevo, duž ravnine ekliptike. To je zapravo blijedi odsjaj Sunčeve svjetlosti na prašini rasutoj Sunčevim sustavom. Taj prekrasni astronomski pogled nećete se vidjeti iz gradova i zato je pučina mora bez jake svjetlosti za to idealna. U prošlosti, kada nije bilo svjetlosnog zagađenja kad oko nas nije bilo toliko umjetnog svjetla, zodijačka svjetlost bila je lako uočljiva pojava – toliko da je prozvana “lažnom zorom” kada bi se vidjela ujutro prije svitanja. Ti će dani imati snažnu simboliku i ovo predavanje je upravo organizirano u to doba. To je to ujedno i lijepa prilika za vidjeti pepeljastu svjetlost. To je spajanje Sunca, Zemlje i Mjeseca jer ponekad, kad je Mjesec u obliku tankog srpa, vidimo i njegovu noćnu stranu, sasvim lagano osvijetljenu nekim blijedim sivkastim sjajem. To ga zapravo obasjava Zemlja. Sunčeva svjetlost odražava se od Zemlje, njenih oblaka i oceana i daje blijedu nijansu dijelu Mjeseca na kojem je noć. Poput mjesečine na Zemlji.
Rijeka je u prošlosti bila i osma luka u Europi pa može s pravom pričati priče i o načinu astronomske navigacije i ruži vjetrova i spašavanju na moru. Naši pomorci s broda „Carpathia“ spašavali su putnike s „Titanica“, u povijesno pomorskom muzeju u Rijeci čuva se kao važan artefakt pojas za spašavanje. „Carpathia“ je tako brod heroj! Tu je i poveznica i s nagradom za spašavanje na moru Plavom vrpcom Vjesnika koju sada organizira Sindikat pomoraca sa sjedištem u Rijeci.
More 'ispire sve tegobe’ propovijedao je grčki filozof Platon, ‘vraća zdravlje čovjeku’ tvrdio je grčki pjesnik Euripid. Miris soli smiruje dušu, a zvuk valova kao da šapuće na uho i lagano masira tijelo kapljicama vode u zraku. Sam pogled na morsko plavetnilo dovoljan je da nas preplave pozitivni osjećaji, životna radost i zadovoljstvo, te u trenutku zaboravimo na svakodnevne probleme. Uz to, zrak iznad morske površine, koji je posebno bogat kisikom, također nas relaksira i čini zadovoljnijima. Da je odlazak na more ljekovit, potvrđuje i moderna znanost. Ako smo dnevno uz more samo 15 do 30 minuta, čak i zimi, može se, kako kažu znanstvenici znatno unaprijediti vlastito zdravlje.
Foto: Shutterstock
Element vode i zraka uz more te nebo i vjetrovi daju resurs za kreativne radionice koje mogu imati mitsku ali i ekološku notu. Čisto nebo i čisto more danas su rijetkost i postaju atrakcijska osnova za snažnu brend komunikaciju, gdje narativ vezan za more postaje i scenski resurs za cjelogodišnji turizam.
U mnogim svetim spisima istaknuto je da su Nomadi gledali obale mora kao mjesta radosti, ushićenja i molitve. More kao voda prisutno je u mnogim mitologijama i tu se skriva tajanstveni i bajkoviti svijet mitskih bića – tako i u našoj staroslavenskoj mitologiji i narodnim predajama imamo zabilježene mnoge priče koje se prenose s koljena na koljeno. Posebno inspirativne su one o vilama i vodenim vilama koje je obradio povjesničar, književnik i poetičar Ivan Kukuljević Sakcsinski u književnom listu „Danica Ilirska“.
Možda je kontakt sa morem vraćanje onome čudesnom i prekrasnom osjećaju kontakta sa prirodom, povratak bajci koja je nažalost nestala iz naših života i potrebno je iščitati poruku koju nam je i I.B. Mažuranić u svojim bajkama poručila, posebno kroz „Ribar Palunko i njegova žena“. Kroz „uranjanje u more“ zapravo se događa svojevrsni fenomen „uranjanja“ u turističku egzistenciju gdje turist nastavlja ostvarivati ideju da više nije zatvoren u svoje bivše ja, već je privremeno transformiran u novu osobu, sa drugačijim identitetom (turiste) koji igra na novoj pozornici (turistička destinacija). U ovakvom svijetu, izvan uobičajenog vremena i prostora, koji je daleko od realnosti koja je ostala kod kuće, turist postaje glumac i poprima ulogu: plivača, ribara, veslača, ronioca, jedriličara....a more je režiser i scenarista.
Priča o moru, pomorcima i mornarima tema je brojnih književnih djela i filmova pa se kroz posebne oblike književnog i filmskog turizma, spajamo i umrežavamo. More nas tako ne dijeli već spaja. I na kraju predavanja istaknut će se poruka čuvenog Ernesta Hemingwaya koja u sadašnje vrijeme transhumanizma i digitalizacije čovječanstva postaje i više nego aktualna:
„ Nijedan čovjek nije otok, sasvim sam za sebe; svaki je čovjek dio kontinenta, dio Zemlje; ako More odnese grudu zemlje - Europe je manje, kako da je odnijelo kakav rt, posjed tvog prijatelja ili tvoj vlastiti, smrt svakog čovjeka smanjuje mene, jer sam obuhvaćen u čovječanstvu. I zato nikad ne pitaj kome zvono zvoni; Tebi zvoni"
