François Bayrou je izašao pred novinare u ponedjeljak mnogo sabraniji nego što se može očekivati od političara u slijepoj ulici. Rekao je da je zamolio predsjednika da sazove izvanrednu sjednicu parlamenta 8. rujna kako bi premijer postavio pitanje povjerenja već i prije rasprave o državnom proračunu.
Time francuski premijer želi osigurati podršku za proračun koji predviđa velike mjere štednje. To u Francuskoj izaziva široko odbijanje. Manjinska vlada je predvidjela uštedu 44 milijardi eura. Cilj je da se deficit svede na 4,6 posto bruto domaćeg proizvoda. I to bi bilo daleko od dogovorenih kriterija u Europskoj uniji. Simbol ovih mjera je i ukidanje dva praznika, piše Deutsche Welle.
Bayrou se odvažio na korak koji ne ugrožava samo njegovu političku karijeru. Predsjednik države Macron bi u slučaju premijerovog neuspjeha morao po peti put u roku od 600 dana pronaći novog šefa vlade.
Troje prethodnih premijera Elisabeth Borne, Gabriel Attal, Michel Barnier održali su se na dužnosti vrlo kratko, a to se događalo samo u doba najvećih kriza Treće Republike.
Francuska kao 1932. i 1933?
Početkom tridesetih godina prošlog stoljeća Francuska je bila teško pogođena svjetskom ekonomskom krizom. Vlade su dolazile i odlazile, premijeri su padali u mjesečnom ritmu. Francuska je između 1932. i 1933. imala šest premijera. To je bio znak političke paralize.
A uzrok je bio uvijek isti – svađa oko budžeta. Određivanje državnog proračuna je isključivo u nadležnosti parlamenta.
Nijedan predloženi plan, od povećanja poreza, smanjivanja izdataka, specijalnih mjera, nije mogao uvjeriti većinu zastupnika. Tako je državni budžet postao kamen spoticanja koji je potkopao vjeru u demokraciju.
Dilema pred kojom stoji Bayrou
Devedeset godina kasnije ponešto izgleda kao već viđeno. Francuska je prezadužena s 3.000 milijardi eura, a kamate svake godine proždiru na desetine milijardi. Bruxelles upozorava da se mora štedjeti, a financijska tržišta promatraju s nepovjerenjem francusku financijsku politiku.
Burza je na vijest o potezu francuskog premijera reagirala padom kursa i rastom kamata za državne obveznice. One su ovog mjeseca nadmašile razinu grčkih. Bez vjerodostojnog plana za konsolidiranje financija, Pariz bi mogao biti kažnjen opadanjem kreditnog rejtinga kod najvažnijih agencija.
Vlada kombinira smanjenje subvencija, usporavanje rasta socijalnih izdataka i umjereno povećanje poreza za one koji najviše zarađuju. Tu umjerenu mješavinu mjera štednje odavno predlažu ekonomisti. Ali problem nije u mjerama već u parlamentu.
Francuska opozicija – svi protiv premijera
Od parlamentarnih izbora 2024. vlada nema većinu u parlamentu. Postoje tri velika bloka. Ultradesni Nacionalni savez, centar koji podržava predsjednika i ljevičarski savez.
Nacionalni savez otvoreno zagovara nove izbore: „Glasat ćemo protiv premijera. Samo bi raspuštanje parlamenta dalo šansu Francuzima da odluče o svojoj budućnosti", napisala je Marine Le Pen na platformi X. Prema jednoj sudskoj odluci Le Pen više se ne može kandidirati. Umjesto štednje Nacionalni savez predlaže investicije u policiju, vojsku kao i jačanje kupovne moći. To bi se financiralo novim zaduživanjem.
I lijeva opozicija smatra da Bayrou ima pogrešan pristup. Ekstremna ljevica okupljena u stranci Nepokorena Francuska planira za 10. rujna protestnu akciju sličnu generalnom štrajku. Ali i zeleni, komunisti i socijalisti u međuvremenu isključuju bilo kakvu podršku premijeru, pa većina za Bayroua nije na vidiku. Šef socijalista Olivier Faure govori o „nefer budžetu" i u jednom televizijskom intervjuu obećava da će predočiti „alternativni budžet" koji će vjerojatno sadržavati novi porez za koncerne i bogataše.
I u konzervativnom bloku je proračun sporan. Xavier Bertrand, predsjednik regije Hauts-de-France, upozorio je da bi najavljene mjere mogle nerazmjerno opteretiti srednji sloj. Dodao bi da previše tvrd kurs štednje ne bi riješio budžetske probleme, a ojačao bi Nacionalni savez koji ionako vodi u anketama.
Francuska vlada upozorava na moguću intervenciju MMF-a
Vlada pokušava zadobiti povjerenje većine upozoravajući istovremeno na posljedice neuspjeha. Ministar financija Eric Lombard je u utorak (26.8.) izjavio za francuski radio da vlada ne želi „politiku straha" ali da je rizik stvaran i da bi u najgorem slučaju mogao intervenirati i Međunarodni monetarni fond.
„Naša je odgovornost da zadržimo povjerenje tržišta. Mi se krećemo u pravom smjeru", izjavio je Lombard, upozoravajući istovremeno na kamatno opterećenje. Rekao je da bi Francuska već sad mogla biti više opterećena kamatama nego Italija.
Za iduću godinu ministar je najavio „sanacijski fer proračun". Planirano je da se uštedi 44 milijardi eura. Lombard je rekao da bi najjači morali doprinijeti najviše, kako bi stanovništvo uvidjelo da se štednja provodi pravedno.
François Bayrou: premijer na opoziv
Premijer Bayrou je u neugodnoj situaciji. Bez drastičnih mjera izgubit će povjerenje na financijskom tržištu. A za drastične mjere neće moći osigurati parlamentarnu većinu u glasanju za budžet iduće godine. Zato je pitanje povjerenju zapravo klađenje na stabilnost ukupnog sustava.
Ako premijer ne bude imao uspjeha 8. rujna, predsjednik Macron, koji podržava mjere štednje, mora donijeti teške odluke. Da li da nakon samo godinu dana ponovno raspiše parlamentarne izbore? Ili da formira ekspertnu vladu? Ili da izabere premijera iz neke druge stranke? Ili će godinu i pol prije isteka svog mandata raspisati i predsjedničke izbore i tako otvoriti put za potpunu promjenu vlasti?
Glavno pitanje i dalje čeka na odgovor: kako da se vlada zemljom čije su se financije otele kontroli, a većina nije spremna prihvatiti teret reformi i odricanja?
Fotografija: Francois Bayrou / Facebook
