Pomalo zaneseni hrvatskim uspjehom bojkota trgovina, i u Sloveniji se mogu čuti najave kako će doći do bojkota pojedinih trgovačkih lanaca.
No, situacija u trgovini u Sloveniji i Hrvatskoj značajno je drugačija.
Iz Trgovačke komore Slovenije (TZS) ističu i da je situacija u Sloveniji malo drugačija od one u Hrvatskoj.
Prava konkurencija
"U Sloveniji postoji potpuna konkurencija među trgovcima, što je svakako pridonijelo umjerenijem rastu cijena hrane. Slovensko tržište je vrlo razvijeno i potrošačima nudi širok izbor grupa proizvoda, koje su razvrstane u različite cjenovne razrede, uzimajući u obzir uzeti u obzir kupovne preferencije potrošača", poručili su u odgovoru RTV Sloveniji.
Mariča Lah, predsjednica TZS, je na Televiziji Slovenija rekla da situacija u Hrvatskoj nije usporediva sa slovenskom.
"Nema argumenata da bi u Sloveniji došlo do bojkota", uvjerena je.
"Analizirali smo uzroke i razloge hrvatskog bojkota. Naravno, sagledali smo i situaciju u našoj zemlji. Utvrdili smo da trenutno postoje jako velike razlike između hrvatskog i slovenskog tržišta. Prva velika razlika je inflacija, koja iznosi 1,9 posto u Sloveniji, na 4,5 posto u Hrvatskoj", rekla je.
Struktura potrošnje
Druga velika razlika, navode u TZS-u, jest to što prosječno kućanstvo u Sloveniji na hranu izdvaja 15,5 posto proračuna, dok u Hrvatskoj izdvaja 19 posto, a prosječna bruto plaća u Hrvatskoj niža je od slovenske za 36 posto.
"Ima još jedan značajan podatak, a to je da su hrvatske cijene bile - i još uvijek jesu - pod državnom kontrolom za 30 grupa roba. Nakon određenog razdoblja postoji potreba za povećanjem, što su oni i javno objavili", dodala je.
Predsjednica TZS-a je dodala i kako Hrvatska ima veći porez na dodanu vrijednost od Slovenije. Osnovna vrijednost PDV-a u Hrvatskoj je utvrđena na 25 posto (u Sloveniji je 22 posto), a snižena stopa na 13 posto (u Sloveniji 9,5 posto).
Što utječe na cijenu?
TZS je u pisanom odgovoru objavio da carine nisu jedino opterećenje koje utječe na maloprodajnu cijenu proizvoda.
“U zadnje vrijeme u Sloveniji imamo još veća opterećenja s troškovima rada zbog promjena stopa doprinosa i ljestvice poreza na dohodak, veći su transportni troškovi zbog povećanja trošarina na naftne derivate, a imamo i visoke cijene električne energije, tu su promjene u obračunu mrežarine, planiran je novi doprinos za dugotrajnu njegu i mogli bismo nabrajati", napisali su dodajući da se svi ti dodatni troškovi "sigurno pretvaraju u veće troškove u cijelom hranidbenom lancu".
"Zapravo je istina da je inflacija obuzdana. Ali cijene su na iznimno visokim razinama i to mnogima predstavlja glavobolju kada je u pitanju pokrivanje svakodnevnih životnih troškova", upozorila je Jasmina Bevc Bahar iz Saveza potrošača Slovenije (ZPS).
Dodala je kako je istina da trgovci u Sloveniji imaju puno akcija i popusta, ali je naglasila da su "ti popusti često netransparentni, potrošaču zamagljuju usporedbu i zapravo je na kraju izbor jednako težak".
Praćenje cijena
U ZPS-u stoga smatraju da bi bilo ključno uvesti redovito kontinuirano praćenje cijena i kvalitete prehrambenih proizvoda.
“Na taj bi način potrošač dobio stvaran uvid u cijenu i kvalitetu pojedinog proizvoda”, objasnila je Bevc Bahar, koja ističe da to inače nije moguće bez potpore države. U Ministarstvu poljoprivrede, nakon odustajanja od popisa maloprodajnih cijena, koji se u sklopu projekta osnovne košarice namirnica provodio od rujna 2022. do siječnja 2024., prate ih različito, no ni novi način ne omogućuje transparentno praćenje trgovine marže, što bi možda moglo otkriti je li u U Sloveniji doista preplaćamo hranu.
U TZS pak inzistiraju da su cijene transparentne i da ih svaka organizacija može pratiti, a predsjednica komore Mariča Lah također je naglasila da su trgovci pod kontrolom Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.
"Mislim da Agencija nikada nije rekla da je nešto netransparentno u trgovini. Stvar je vrlo otvorena. Ako je praćenje cijena administrativno određeno, kao što je kod nas bila košarica, a u Hrvatskoj npr. , zamrzavanje cijena, to možda kratkoročno nikad nije dobro, dugoročno nikako, jer znamo da su slovenski proizvodi nestali sa slovenskih polica", zaključuje Lah.
