Neke ljubavi idu samo do određene granice. A njemačka ljubavna veza s gotovinom mogla bi biti dovedena na kušnju preko kovanica eura od 1 i 2 centa. Ideja o ukidanju ovih kovanica sve je popularnija a nedavno je pronašla zagovornika na visokoj razini u skupini povezanoj s Bundesbankom, središnjom bankom zemlje.
To se događa neposredno nakon što je američki predsjednik Donald Trump potpisao izvršnu naredbu kojom pokušava prisiliti američku kovnicu novca da prestane kovati penije.
Što je odjednom tako loše sa sitnim kovanicama? Zar nema svatko kod kuće staklenku punu „sitniša"?
Što stoji iza ideje za ukidanje sitnog novca?
No upravo ove staklenke s kovanicama zapravo su jedan od problema. Središnje banke se već dugo žale da i dalje kuju kovanice niske denominacije koje se ne vraćaju u opticaj jer ih ljudi uzimaju kao kusur, ali ih aktivno ne troše. Ili se negdje zagube ili se gomilaju kod kuće, što znači da su u biti izašle iz optjecaja.
Kao posljedica toga, Europska unija i dalje kuje nove kovanice. Prema Europskoj središnjoj banci (ECB), sada je u optjecaju 40,1 milijarda kovanica od 1 centa. U optjecaju je još 31,4 milijarde kovanica od 2 centa.
Novi poticaj u Njemačkoj za ukidanje kovanica niske denominacije došao je od Nacionalnog foruma za gotovinu u ožujku. Nacionalni forum za gotovinu je grupa koju podržava Njemačka središnja banka, a fokusira se na održavanje dostupnosti i prihvaćanja gotovine kao univerzalnog sredstva plaćanja.
Kada je riječ o kovanicama od 1 i 2 centa, grupa je došla do zaključka da one nisu potrebne. Ustrajanju na točnom iznosu uzvraćenog novca su suprotstavljeni drugi čimbenici poput uštede troškova, učinkovitosti, pa čak i smanjenog utjecaja na okoliš zbog izbjegavanja kovanja i cirkulacije kovanica.
Grupa poziva ministarstvo financija da se "zalaže za uvođenje obvezujućeg zakonskog pravila ‚zaokruživanja' u Njemačkoj", navodi se u priopćenju za javnost.
Što je pravilo zaokruživanja gotovine?
„Argument za zadržavanje kovanica male denominacije je ‚savršenstvo računovodstva'", kaže Jesse C. Kraft, pomoćni kustos u Američkom numizmatičkom društvu, organizaciji posvećenoj proučavanju kovanica i novca.
"S obzirom na to da većina zemalja diljem svijeta koristi decimalni sustav koji ide sve do jedne stotine određene jedinice, ima smisla baratati kovanicama koje daju podlogu tom iznosu", rekao je Kraft za DW.
Ali Nacionalni forum za gotovinu ne traži brisanje koncepta kovanica od 1 i 2 centa, nego samo uklanjanje fizičkih kovanica iz optjecaja kod plaćanja gotovinom.
Cijena od 9,99 eura i dalje bi se mogla platiti elektronički. Ali kada bi se isti račun plaćao gotovinom, primjenjivala bi se pravila zaokruživanja.
Bez kovanica od 1 i 2 centa ne bi bilo potrebno zaokruživati na najbližih 5 centi. Važno je napomenuti da se pojedinačne cijene ne bi zaokruživale, nego samo ukupni račun. Račun od 9,99 eura bio bi 10,00 eura kada bi se plaćalo gotovinom.
Neke zemlje već ukinule kovanice
Argument za ukidanje kovanica malih apoena je činjenica da te kovanice nisu ekonomski isplative. „Ništa u trgovini ne košta jedan ili dva centa", rekao je Kraft.
„Ako se određene apoene proizvodi samo radi preciznosti, ali se ne mogu samostalno koristiti, tada bi sustav trebalo izmijeniti - ne mijenjati na fundamentalnoj razini, nego tako da se na kraju sve kovanice u opticaju mogu pravilno koristiti", kaže Kraft.
Zemlje od Albanije preko Alžira pa sve do Vijetnama i Zambije ukinule su kovanice malih apoena. Australija i Novi Zeland također. Sjedinjene Američke Države prestale su kovati svoj novčić od pola centa 1857. godine.
Kanada je ukinula svoj novčić od 1 centa 2013. godine jer je njegova proizvodnja koštala više od njegove nominalne vrijednosti. Trump je iznio sličan argument za ukidanje američkog penija.
Tko već "zaokružuje” u Europi?
Unutar Europe, Švedska, Mađarska i Danska već koriste metodu zaokruživanja gotovine.
Unutar zone eura, Belgija, Estonija, Irska, Italija, Nizozemska i Slovačka također imaju neki oblik zaokruživanja za gotovinska plaćanja.
Istraživanje Eurobarometra objavljeno u prosincu 2024. pokazalo je da je nešto više od 60% ispitanika u eurozoni za ukidanje kovanica od 1 i 2 centa i njihovu zamjenu obveznim zaokruživanjem.
Zagovornici svoj stav opravdavaju kao način smanjenja proizvodnje, rukovanja, sortiranja i otpreme. Drugi tvrde da je to još jedan korak prema ukidanju gotovine ili dobar izgovor za trgovce da opet podignu cijene, ako ništa drugo pa makar i za nekoliko centi.
Druge zemlje možda krenu ovim putem, ali pronalaženje rješenja na razini cijele Europe moglo bi se pokazati kompliciranim. Mnogo je toga što treba uzeti u obzir prilikom ukidanja kovanica: hoće li postojeće kovanice i dalje biti zakonsko sredstvo plaćanja? Što će se dogoditi s kovanicama koje su već u opticaju? Mogu li se kovanice od više raznih vrsta metala uopće reciklirati?
Potrošači u Njemačkoj i dalje vole gotovinu
Kad je Njemačka u pitanju tomu treba pridodati i averziju njezinih građana naspram plaćanja karticama. No Kraft ne misli da je ukidanje kovanica male denominacije put do rješavanja gotovine. "Ove su se stvari događale prije i događat će se ponovno", rekao je. "Jedan od glavnih razloga zašto ljudi imaju snažnu vezanost za fizički novac je anonimnost koju on omogućuje."
Drugi se boje da tehnologija na koju se digitalni novac oslanja možda neće funkcionirati kada je gotovina najpotrebnija, poput hitnih slučajeva ili velikog nestanka struje.
U 2023. godini gotovina je, prema istraživanju Njemačke središnje banke, ostala najčešće korišteno sredstvo plaćanja u Njemačkoj, gdje se koristila u 51% svih transakcija. Istodobno, korištenje gotovine je u padu zbog online kupovine i većeg prihvaćanja kartica i mobilnih načina plaćanja.
Istraživanje je pokazalo da građanin Njemačke u prosjeku ima oko 100 eura gotovine u novčaniku, što je iznos nepromijenjen u odnosu na prethodne godine. Banka nije pitala koliko je od toga u sitnom novcu.
