Unatoč pritužbama na inflaciju, daljnji rast cijena – pogotovo hrane – i skupoću života uopće, i ove godine očekuje nas rekordna blagdanska potrošnja. U Sektoru za trgovinu Hrvatske gospodarske komore procjene su da će ona u maloprodaji prijeći 3,3 milijarde eura.
To je za oko 130 milijuna eura više nego u prosincu 2023. kada je potrošeno približno 3,17 milijardi eura, a što je bilo 13 posto više od potrošnje u prosincu 2022. godine.
Kako ističu u Poreznoj upravi, potrošnja od gotovo 3,2 milijarde eura se odnosi na sve djelatnosti, a najviše su građani za lanjske blagdane novca ostavili u blagajnama trgovaca – 78,78 posto (2,5 mlrd. eura), u ugostiteljstvu 9,18 posto, a u ostalim područjima 12,04 posto.
Ukupan broj računa u prosincu 2023. za sve djelatnosti bio je 191,2 milijun, a podaci za cijelu prošlu godinu pokazuju da je iznos računa porastao za gotovo petinu – za 18,6 posto, a njihov broj je bio veći za neznatnih 1,3 posto.
Razlog je, dakako, inflacija, tj. rast cijena, a ne rast kupovne moći. Trošili su građani više nego godinu prije, no nisu se nužno kući vraćali s više kupljenoga.
– Dogodi li se rast izdanih računa i ovog prosinca u odnosu na 2023. godinu, no ne značajan, to će značiti da su građani možda obilazili više trgovina u potrazi za akcijama, nižim cijenama, kaže za Novi list sindikalist Krešimir Sever, bivši dugogodišnji predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Kako god, pokazatelj blagdanske potrošnje već u studenom je Crni petak za koji je HGK-ov Sektor za trgovinu izišao s procjenama da će ga pratiti rast potrošnje, da će ove godine promet na Crni petak doseći 137 milijuna eura, što je 10 milijuna više u odnosu na 2023.
Crni petak
Tradicionalno se najviše kupuju odjeća i obuća, tehnika, ali i kozmetički proizvodi, a popusti se najčešće kreću od 20 do 50 posto.
– Statistike potvrđuju da na Crni petak dio potrošača kupuje više od uobičajenog. Budući da smo svi u potrazi za povoljnijim proizvodima i uslugama, vrlo je važno paziti na vjerodostojnost ponude. Posebno kod kupovine na internetu koja je u porastu, potvrđuju rezultati istraživanja koje je proveo HGK.
U posljednja tri mjeseca više od 71 posto ispitanika iz cijele Hrvatske izjasnilo se da je kupovalo online. Upravo bih zato istaknula važnost provjere kod online kupovine, posebno onih web trgovina koje imaju sjedište u inozemstvu.
Za kupnju s nepoznatih stranica preporučujemo plaćanje pouzećem kad god je moguće, ali i provjeru kontakata, sjedišta te mogućnosti povrata proizvoda, kazala je Maja Bogović, direktorica HGK-ovog Sektora za trgovinu.
U HGK-u se pozivaju na pozitivne makroekonomske pokazatelje i rast prometa u maloprodaji koji se bilježi od početka godine i ukazuju na daljnji rast potrošnje. Prosječan iznos računa u trgovini u 2023. iznosio je 14,35, a do kraja listopada 2024. bio je 15,47 eura što je rast od 7,78 posto.
Gledajući samo prošlogodišnji studeni, račun je u tom mjesecu u odnosu na prosjek godine bio veći gotovo u svim županijama; najveći porast zabilježio je Grad Zagreb – 8 posto, Vukovarsko-srijemska županija za 7,8 i Osječko-baranjska županija za 7,1 posto.
Pitanje je koliko će ove godine iznositi blagdanske košarice, a Nezavisni hrvatski sindikati s njihovim će iznosima izići uoči Božića, no već sada je jasno kako se očekuje rast. Lani je tradicionalna bila 417,91 euro, dok je preklanjska bila 345,41 euro.
Prosječna košarica lani je iznosila 176,44 eura, a u 2022. godini 153,04 eura. Srednja je mogla biti i skromnija odricanjem od nekih drugih blagdanskih sadržaja stola, pa je u vrlo skromnom obliku snižena na 98,22 eura, dok je preklani bila 90,27 eura. Izračuni su bili bazirani na troškovima tročlane obitelji.
– Ne očekuje se skromni rast iznosa košarica, poručuje Sever, pozivajući se na podatak da je inflacija 2,2, a rast cijena hrane 4,8 posto. Očekuje daljnji rast blagdanske potrošnje. »Kada se izračunava inflacija, stavlja se u nju cijeli niz roba i usluga, no svi mi imamo svoju inflaciju i svaka naša kućna inflacija zapravo je inflacija koja je vezana uz to što i koliko trošimo.
Hrana najskuplja
Jer, kod skromnijih kućanstava pretežno su troškovi vezani uz hranu i stanovanje. Cijene hrane besramno rastu, najveći gubitnici u lancu opskrbe su prvi i zadnji u njemu – proizvođači i mi, potrošači.
Na proizvođače se radi pritisak da urod i sirovinu prodaju što jeftinije i potom u lancu kreće divljanje cijena i ceh na kraju platimo mi, kupci. Slušam ovih dana ministra gospodarstva da se podigao standard i da građani žive bolje, a čak 870.000 plaća u Hrvatskoj kreću se u rasponu od minimalne do medijalne od 1129 eura koliko je iznosila u rujnu i isplaćena je u listopadu, kaže Sever. Prosječna netoplaća a rujan iznosila je, prema podatku DZS-a, 1322 eura.
Plaće u rasponu od minimalne do medijalne prima čak polovina od ukupnog broja zaposlenih kojih je u ovom trenutku, odnosno osiguranika mirovinskog osiguranja, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 1,724.600.
Plaće jesu rasle no – upozoravaju sindikati – s niskih iznosa pa su i dalje nedovoljne da prate poskupljenja, rastao je i broj zaposlenih, no ono što zabrinjava jest i rast broja nenamjenskih gotovinskih kredita.
Jer, u prvih šest mjeseci ove godine isplaćeno ih je gotovo 190.000, čak 25 posto više nego 2023., pa je HNB upozorio kako s rastom njihovog broja raste i rizik da dio njih možda neće moći biti otplaćeni.
Dok sindikati upozoravaju na ispodprosječna primanja, potrošačke udruge pozivaju da u najrastrošnijem mjesecu ne kupujemo stihijski, ostanimo imuni na potrošačku groznicu.
– Mi potrošači imamo tu moć da nekog trgovca nagradimo našom kupovinom, kaže Tanja Popović-Filipović iz osječkog Centra za educiranje i informiranje potrošača.
Moć potrošača
Ako ništa drugo treba se sjetiti da krajem prosinca počinju zimska sezonska sniženja, pa je dobro ostaviti dio kućnog budžeta i za tu priliku. Inače, u siječnju ove godine potrošnja je iznosila oko 2,5 milijardi eura, a izdano je oko 172 mililjuna računa čemu je pridonjela i kupovina na sniženjima.
– Ljudi kupuju i dok god je tako trgovci će dizati cijene. U našem potrošačkom mentalitetu ne prakticiramo ignorirati neki proizvod ili trgovca zbog previsokih cijena, ističe Sever te naglašava da i u najrastrošnijem vremenu u godini hrvatski kupac nema naviku bojkota zbog previsokih cijena.
Podsjeća da su Talijani lani uspjeli u svom ignoriranju tjestenine zbog previsokih cijena nakon čega je cijena tog artikla korigirana na trgovačkim policama.
Sindikalist Krešimir Sever kaže kako su ljudi, usprkos skupoći, i dalje spremni potrošiti za blagdane i to »zbog tradicije i zbog gotovo prešutnog inata«. »Uostalom, kraj je godine, pa mnogi misle: odrekao sam se tijekom godine toga i toga, sad ću istu tu godinu ispratiti blagdanski, bez odricanja«, smatra Sever.
HGK preporučuje domaće
U isto vrijeme HGK poziva na kupovanje domaćih proizvoda.
– Hrvatski građani preferiraju domaće kvalitetne proizvode, potvrđuje istraživanje o prepoznatljivosti znakova kvalitete HGK među potrošačima, ali i istraživanje o navikama generacije Z koja bira domaće proizvode provjerenog porijekla.
Za više od 70 posto mladih koji su sudjelovali u istraživanju koje je HGK proveo u suradnji sa zagrebačkim Ekonomskim fakultetom, uz cijenu najvažniji je kriterij za kupnju prehrambenog proizvoda – da je proizvod domaći.
Ključna poruka akcije Kupujmo hrvatsko Hrvatske gospodarske komore je da poticanju potrošnje i očuvanja domaće proizvodnje može doprinijeti svatko, ističu u HGK-u.
