Prošlog tjedna Hrvatsku je posjetio ukrajinski premijer Denis Šmihalj. Nakon sastanka s premijerom Andrejom Plenkovićem naglasio je kako Hrvatska od početka ruske invazije predstavlja ključnog saveznika Ukrajini. Tijekom susreta dogovorena je dodatna vojna pomoć Hrvatske, koja će uključivati isporuku specijaliziranih vozila za razminiranje.
Šmihalj je istaknuo važnost nastavka bliske suradnje na političkoj, diplomatskoj, ekonomskoj i humanitarnoj razini.
“Hrvatska i Ukrajina njeguju prijateljske odnose još od 90-ih godina, kada je Ukrajina bila među prvim državama koje su priznale hrvatsku neovisnost. Naša suradnja danas je dodatno ojačana kroz članstvo Hrvatske u NATO-u i Europskoj uniji”, izjavio je Mate Granić, posebni savjetnik premijera za vanjsku politiku, u razgovoru za HRT.
Suradnja na području energetike
Jedna od ključnih tema razgovora bila je suradnja na području energetike.
“Hrvatska planira proširiti kapacitete svog LNG terminala, čime bi se stvorile nove prilike za opskrbu Ukrajine i ostalih zemalja srednje Europe prirodnim plinom. Ovo je strateška odluka koja može donijeti značajne gospodarske benefite”, dodao je Granić.
Razgovaralo se i o nastavku humanitarne pomoći. Hrvatska je prošle godine pružila utočište za 550 ukrajinske djece, a ove godine planira nastaviti s programima njihovog smještaja i skrbi, u suradnji s humanitarnim organizacijama i lokalnim vlastima. Dodatno, planira se organizacija međunarodne konferencije o rehabilitaciji ukrajinskih ratnih veterana.
Ipak, Granić je upozorio na promjene stavova unutar Europske unije u odnosu na Ukrajinu. Neke države članice, poput Mađarske i Slovačke, pod vodstvom premijera Viktora Orbana i Roberta Fica, sve više izražavaju protivljenje daljnjoj pomoći Kijevu.
“Ovakvi stavovi podsjećaju na opasna povijesna razdoblja kada su populistički režimi preuzimali vlast. Sada je presudno ostati dosljedni u podršci Ukrajini”, naglasio je Granić.
Rusija nastavlja svoju agresiju, ulažući znatan dio svog BDP-a u rat, uz potporu država poput Sjeverne Koreje i Irana. Istovremeno, Putinov autoritarni model vlasti postaje privlačan pojedinim europskim populističkim liderima. Granić je istaknuo da u današnjoj Rusiji nema prostora za rasprave o ljudskim pravima i slobodi medija, već prevladavaju geopolitički interesi uz potporu Ruske pravoslavne crkve.
“Moramo biti na pravoj strani povijesti i suprotstaviti se populizmu i autoritarnim ideologijama koje ugrožavaju slobodu”, kaže Granić.
Hrvatska prati situaciju u Srbiji
Granić se dotaknuo i prosvjeda u Srbiji, za koje je rekao da su iznenadili i Europsku uniju i SAD svojim obimom i intenzitetom.
“Još uvijek nije jasno tko će biti ključni lideri koji će oblikovati budući tijek prosvjeda, no za sada su oni najmasovniji do sada”, izjavio je Granić.
Odbacio je tvrdnje da na događaje utječu strane zemlje poput Hrvatske ili Albanije.
Dodao je kako Hrvatska situaciju pomno prati putem relevantnih institucija te je podržao izjavu ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana, koji je savjetovao građanima Hrvatske da izbjegavaju putovanja u Srbiju koja nisu nužna.
“Iako Hrvatska nema direktan utjecaj na tamošnje događaje, naš je interes pažljivo promatrati razvoj situacije i postupati promišljeno, zaključio je Granić.
