Hrvatskoj su trebale godine da uđe u šengensko područje bez graničnih kontrola koje je trebalo olakšati dolazak građanima iz drugih europskih zemalja i dati poticaj njezinu gospodarstvu koje se oslanja na turizam.
No manje od godinu dana otkako su granični prijelazi s Europskom unijom uklonjeni, ponovno su uvedene privremene granične kontrole zbog porasta ilegalnih migracija u regiji.
Susjedna Slovenija ponovno je prošli mjesec uvela kontrole na granicama, nakon Italije i drugih država članica EU-a.
„Ljudi se pitaju kakva bi ograda mogla zaustaviti te ljude koji su prešli tolike granice i zemlje”, rekao je AFP-u Perica Matijević, načelnik općine Krnjak, u blizini hrvatske granice s BiH, koja je 'hot-spot' za prelaske.
Matijević, koji je govorio o kampu za registraciju migranata koji se priprema na tom području, nije jedini umoran.
Stanovnici tog rijetko naseljenog područja tuže se da skupine migranata, gotovo svi muškarci i mladići, koje se kreću kroz to područje samo povećavaju njihovu zabrinutost.
„Čovjek bi se trebao osjećati sigurno u svojoj kući, ali migranti nam prolaze kroz dvorišta... bilo je krađa, nije ugodno”, rekla je studentica ekonomije Sara Matijević iz sela Dugi Dol, koje se nalazi u blizini mjesta gdje će se otvoriti kamp.
Poput životinja
Hrvatska, koja čuva jednu od najduljih vanjskih granica EU-a, već dugo je magnet za ilegalne migrante koji žele u Europsku uniju.
Zemlja je s godinama došla na zao glas zbog strogih kontrola na granicama, što je dovelo do optužbi da vlasti koriste nasilje kako bi otjerale izbjeglice koje žele u EU, piše France Presse.
Hrvatske vlasti i policija to negiraju.
Godine 2021. velike europske medijske kuće pisale su o posebnim jedinicama u Hrvatskoj, Grčkoj i Rumunjskoj koje navodno sustavno vraćaju izbjeglice.
Migranti su rekli da se do danas malo toga promijenilo.
Atefa, 29-godišnja izbjeglica iz Afganistana koja nije rekla svoje prezime iz sigurnosnih razloga, rekla je da je hrvatska policija s njom i osmero dugih migranata postupala „kao sa životinjama”.
Osim što su ih prisilili da skupljaju smeće i ulijevali im vodu u cipele, policajci su žene prepipavali i ispuštali opscesne zvukove, rekla je za AFP.
„Grudi me još bole... a to su radili smijući se”, rekla je Atefa u kampu u Bihaću.
Kao mnogi Afganistanci, Atefa je napustila svoju ratom razorenu domovinu prije dvije godine kada su talibani preuzeli kontrolu nakon višegodišnjeg rata.
Humanitarna kriza u Afganistanu i snažan potres u Turskoj i Siriji u veljači te novi nemiri na Bliskom istoku potaknuli su mnoge da strahuju da će se val ilegalne migracije nastaviti.
Na graničnom prijelazu Bregana-Obrežje, jedan od 73 bivša hrvatska kopnena granična prijelaza s drugim članicama EU-a, putnici i stanovnici govore da su privremene granične kontrole potrebne.
„Ne smetaju mi granične kontrole... sve se odvija glatko”, rekla je Višnja Krajnović, umirovljena ekonomistica iz Bregane, koja je rekla da migrante vidi svaki dan u svojem rodnom gradu na slovenskoj granici.
Skinuti i pretučeni
Prošle godine, gotovo polovica od više od 300.000 migranata koji su krenuli u Europsku uniju putovalo je tzv. balkanskom rutom, najviše od izbjegličke krize 2015.-2016., po podacima Frontexa, europske agencije za nadzor granica.
U prvih 10 mjeseci ove godine gotovo 100.000 migranata pouzdalo se u tu rutu, a od toga gotovo 63.000 ih je – u prvom redu Afganistanci, potom Turci, Marokanci i Pakistanci – ilegalno prešlo u Hrvatsku, po službenim podacima.
Ta brojka 73 je posto veća u odnosu prema istom razdoblju prošle godine.
Ove godine ukupno 2559 ljudi prijavilo je nasilno vraćanje iz Hrvatske u BiH, što odgovara podacima za cijelu 2022., po Danskom vijeću za izbjeglice.
Ali skupine za ljudska prava upozoravaju da će se nasilje nad izbjeglicama vjerojatno povećati kako se bude jačalo sigurnost na hrvatskim granicama.
Raz Mohammad Saifi (21) rekao je da je njegovo višegodišnje putovanje iz rodnog Afganistana do hrvatske granice bilo teško i ponekad nasilno. Stigao je kopnom iz Turske u BiH.
Kad je ušao u Hrvatsku napala ga je policija, tvrdi.
„Kada nas je policija uhvatila, skinuli su nas i pretražili, uzeli su nam mobitele, novac, cipele”, rekao je za AFP, dodajući da je policija nahuškala i pse na njih prije nego što su ih prisilili da se preko rijeke vrate u BiH.
Stanovnici pograničnog sela Tržac dali su Saifiju i još četvorici migranata odjeću i cipele prije nego im je humanitarna organizacija organizirala prijevoz do obližnjeg kampa.
Unatoč batinama Saifi ne želi odustati od sna da živi u Francuskoj i naglažava da on i drugi ne žele ništa učiniti lokalnim stanovnicima koji se boje migranata.
„Da sam htio biti kriminalac, da sam bio spreman ubijati, ostao bih u Afganistanu”, rekao je.
