U odnosu na kraj 2023. javni dug veći je za 1,3 mlrd. eura ili 2,7%.
Rast duga opće države u promatranom razdoblju posljedica je isključivo rasta zaduživanja središnje države. Naime, ostale sastavnice podsektora opće države (fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) zabilježile su smanjenje duga na godišnjoj razini. Središnja država s ukupnim dugom od 48,6 mlrd. eura čini 98,1% ukupnog javnog duga.
Uz napomenu da su podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni samo za nekonsolidirani dug opće države, u strukturi duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti (obveznice) na koje se odnosi oko 65%. Slijede krediti i depoziti (s oko 30%) te na kraju kratkoročni dužnički vrijednosni papiri. Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države.
Prema podacima o strukturi duga, na kraju studenog 2024. na domaće sektore odnosilo se 70% duga konsolidirane opće države, a 30% na inozemstvo. Prema navodima iz središnje banke, kod domaćih držatelja duga, očekivano, vidljiv je porast ulaganja sektora stanovništva u dug opće države s 3,8% ukupnog duga (1,8 mlrd. eura) na kraju rujna 2023. na 9,1% na kraju rujna 2024. (4,5 mlrd. eura) i pad ulaganja sektora financijskih poduzeća sa 66,3% na kraju rujna 2023. (31,8 mlrd. eura) na 60,8% na kraju rujna 2024. (30,4 mlrd. eura).
Prema dostupnoj statistici javni dug se krajem trećeg tromjesečja spustio na 59,7% BDP-a. Pokazatelje koji bi zaokružili fiskalnu sliku za 2024. još čekamo, no uz nastavak razmjerno snažnog rasta gospodarstva u posljednjem tromjesečju 2024. ne isključujemo mogućnost i snažnijeg pada omjera javnog duga u BDP-u u usporedbi s našim projekcijama od 59,9% BDP-a na kraju 2024. Takva kretanja, kroz nastavak rasta prihoda, odrazit će se i na manjak opće države, koji bi, unatoč pogoršanju u odnosu na 2023., mogao biti bolji od naših očekivanja i biti na razinama blago ispod 2% BDP-a. Tijekom 2025. godine, uz rast nominalnog BDP-a što će podržavati i rast prihoda, dodatan priljev u državnu blagajnu trebale bi donijeti promjene u oporezivanju imovine i prihoda od najma. Očekujemo da će se manjak proračuna opće države u 2025. zadržavati oko razina iz prethodne godine uz daljnje postupno smanjivanje omjera javnog duga u BDP-u.
