Povodom smrti iranskog vjerskog vođe Alija Hamneija, ruski predsjednik Vladimir Putin uputio je izraze sućuti, dok je njegov politički aparat osudio američko-izraelske napade na Iran. Napadi bi, prema Moskvi, mogli destabilizirati cijelu regiju i predstavljaju kršenje međunarodnog prava.
To može zvučati cinično, imajući u vidu što Rusija već godinama čini Ukrajini. Ali politička Moskva dobro poznaje cinizam. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov to je priznao ubrzo nakon početka napada na iranski režim. Na jednom od brifinga za medije rekao je:
„Moramo umanjiti posljedice ovih globalnih potresa po naše gospodarstvo. Moramo osigurati profit za sebe tamo gdje je to moguće, što možda zvuči cinično."
Privremeno ublažavanje sankcija
Ove se izjave podudarile s vijestima da američka vlada razmatra ublažavanje sankcija na rusku naftu. Washington sada doista privremeno, tijekom 30 dana, dopušta prodaju ruske nafte koja se već nalazi na moru.
Također je jasno da je cijena nafte od početka rata porasla za oko 30 posto, što kao proizvođača nafte veseli Rusiju, piše Deutsche Welle.
Početkom tjedna Putin je održao sjednicu o situaciji na međunarodnim energetskim tržištima. Ona se pretvorila u propagandnu promociju ruskih energetskih resursa. Putin je naglasio da zemlje poput Kine i Indije, koje unatoč svim sankcijama kupuju rusku naftu i plin, i dalje mogu računati na Rusiju.
Putin se predstavlja kao spasitelj
Europljanima je također poručio da je Rusija spremna surađivati s njima u području nafte i plina. No dodao je da „trebamo dobiti signale da su oni spremni surađivati s nama". Tako se predstavlja kao navodni spasitelj u nevolji.
S pogledom na vlastitu zemlju, Putin zahtijeva da ruski proizvođači koriste dodatne prihode iz sektora nafte i plina kako bi smanjili zaduženost i druge obveze prema bankama.
Putin pokušava umilostiviti javnost i prikazati Rusiju u dobrom svjetlu — i svijetu, i vlastitom stanovništvu, koje sve više trpi zbog rata protiv Ukrajine i njegovih troškova. Rusija zasad profitira od rasta cijena energenata. Ali dokle?
Daljnje koristi za Putina
Osim financijskih koristi, Putin može izvući i političke prednosti iz rata protiv režima u Teheranu: mirovni pregovori između Rusije, Ukrajine i SAD-a trebali bi biti obnovljeni, možda već sljedećeg tjedna. Ali zasad su suspendirani — što ide Putinu u korist, jer voli igrati na kartu vremena.
Također mu pogoduje i to što je međunarodno pravo ponovno palo u drugi plan zbog iranskog rata. Time dobivaju oni koji se zalažu za pravo jačega. Putin bi to mogao tumačiti u svoju korist čim mu zatreba.
Ovisno o trajanju rata, SAD bi mogle upotrijebiti oružje koje bi inače bilo poslano Ukrajini— primjerice rakete protuzračne obrane „Patriot". To znači da ne bi stigle u Kijev.
Apropos toga: neko je vrijeme Iran važio za glavnog ruskog dobavljača oružja. Nakon invazije na Ukrajinu, Kremlj je navodno počeo kupovati iranske dronove „Šahid", iako to nikada nisu potvrdile ni jedna ni druga strana. U međuvremenu postoje tvrdnje da Rusija sama proizvodi dronove po uzoru na „Šahide" i da ih je čak unaprijedila.
Bez obzira na to, Rusija i Iran su u siječnju 2025. potpisali sporazum o partnerstvu. On ne sadrži obvezu vojne pomoći, ali obuhvaća suradnju u svim ostalim područjima: gospodarstvu, znanosti, energetici.
Ako iranski režim padne, Rusija ostaje bez još jednog saveznika
Ako bi režim u Iranu pao ili bio ozbiljno oslabljen, nakon Sirije i Venezuele Rusija bi ostala bez još jednog saveznika. Putin je prethodnih godina promovirao stvaranje novog svjetskog poretka i tražio partnere na Globalnom Jugu.
Svoju propagiranu „multipolarnost" želio je pokazati na forumima poput Šangajske organizacije za suradnju ili BRICS-a. U stvarnosti, međutim, SAD su više puta pokazale da mogu nekažnjeno eliminirati ili politički onesposobiti čelnike zemalja Globalnog Juga. Putin, koji želi veći utjecaj u tim regijama, sve to promatra — s mnogo riječi, ali bez konkretne pomoći saveznicima.
Mogu li za Putina prevagnuti prednosti ili mane američko-izraelskog napada na Teheran, još se ne može procijeniti. Službeno, on želi brz kraj sukoba.
Američki predsjednik Donald Trump je, možda u rijetkom trenutku pronicljivosti, prepoznao određenu neiskrenost kod Putina. Nakon nedavnog telefonskog razgovora s njim, rekao je: „Kad bi okončao rusko-ukrajinski rat — to bi bilo od veće pomoći."
