Od tih noćenja, 12,2 milijuna zabilježeno je duž jadranske obale, što je povećanje od 8% u odnosu na prošlu godinu, dok su kontinentalne destinacije porasle za 3%. U usporedbi s istim razdobljem u rekordnoj godini prije pandemije 2019., ukupan broj noćenja porastao je za otprilike 24%, što potvrđuje da hrvatska predsezona nastavlja dosezati nove vrhunce.
Odlične brojke u svibnju
Prema podacima eVisitora koje je objavila Hrvatska turistička zajednica (HTZ), razdoblje od siječnja do svibnja donijelo je 4,5 milijuna dolazaka i više od 14 milijuna noćenja. Zamah je bio posebno vidljiv u samom svibnju, tradicionalno najvažnijem mjesecu predsezone. Na temelju naše baze podataka, ukupan broj dolazaka u svibnju 2026. iznosio je 2,09 milijuna, što je porast od 9% u odnosu na prethodnu godinu, dok je ukupan broj noćenja dosegao 7,47 milijuna, što je porast od 13% u odnosu na prethodnu godinu. Broj stranih dolazaka porastao je za 11% na 1,75 milijuna, a broj noćenja za 15% na 6,62 milijuna, dok su domaći dolasci i noćenja uglavnom ostali nepromijenjeni. To označava snažan oporavak od slabog svibnja 2025., kada su noćenja pala za 13% u odnosu na prethodnu godinu, dijelom zbog vremena Uskrsa, što je podiglo broj dolazaka u svibnju iznad njihove prethodne maksimalne razine iz 2024. Prosječan boravak po osobi u svibnju iznosio je 3,57 noćenja, što je porast od 3,8% u odnosu na prethodnu godinu.
Gledajući gdje su gosti boravili tijekom prvih pet mjeseci, struktura ponude smještaja u Hrvatskoj ostaje poznata priča. Hoteli, koji čine samo 15% ukupnog kapaciteta, ostvarili su 43% svih noćenja. Kampovi, s 20% kapaciteta, ostvarili su 16% noćenja, dok je privatni smještaj, koji čini većinu kapaciteta s 52%, generirao samo 23% noćenja. Drugim riječima, segmenti više klase i profesionalnije upravljani i dalje znatno nadmašuju svoju težinu, dok velika baza privatnog smještaja ostaje relativno nedovoljno iskorištena.
Njemački gosti zabilježili su najveći broj noćenja s 2,7 milijuna, zatim domaći turisti s 2,5 milijuna, Slovenija s 1,3 milijuna, Austrija s 1,1 milijun, UK s preko 670 tisuća i SAD s preko 540 tisuća. Po županijama, Istra je prednjačila s 4,1 milijun noćenja, zatim Splitsko-dalmatinska s 2,2 milijuna i Kvarner s 2,1 milijun, dok su najtraženije destinacije bile Dubrovnik, Zagreb, Rovinj, Split, Poreč i Zadar. Produženi vikend Tijelova (4.-7. lipnja) ponudio je rani početak lipnja, generirajući 378 tisuća dolazaka i 1,7 milijuna noćenja.
Vrijednost za novac
Važno je da je rast koncentriran upravo u mjesecima koje Vlada pokušava ojačati. Ministar turizma i sporta Tonči Glavina primijetio je da porast dolazaka od 5% i porast noćenja od 7% potvrđuju da politike usmjerene na produljenje sezone i razvoj cjelogodišnjeg turizma daju rezultate, dok je direktor HTZ-a Kristjan Staničić istaknuo i dalje snažnu potražnju za mediteranskim destinacijama, pri čemu su sigurnost, kvaliteta i vrijednost za novac ključni čimbenici odluke.
Uz to, najintenzivniji dio godine, srpanj i kolovoz, koji čine najveći udio godišnjeg prometa, tek je pred nama, a signali su tamo mješovitiji. Prema Ministarstvu, potražnja na ključnim emitivnim tržištima izgleda nešto prigušenije nego prethodnih godina, a pozadina je dodatno zakomplicirana nedavnom eskalacijom na Bliskom istoku, koja je potaknula HTZ da preusmjeri svoje kampanje na blizinu i sigurnost Hrvatske. Ponavljani naglasak uprave na odgovornom i konkurentnom određivanju cijena je znakovit: nakon nekoliko godina u kojima je većina rasta prihoda dolazila od viših cijena, a ne od većih količina, vječno pitanje - postaje li Hrvatska preskupa? – ponovno je u prvom planu uoči vrhunca sezone, pišu analitičari Intercapitala.
Zasad je predsezona obavila svoje, a strukturni pomak prema prelaznim mjesecima je ohrabrujući i u skladu sa strategijom diverzifikacije. Hoće li se 2026. pretvoriti u još jednu rekordnu godinu, odlučit će se u srpnju i kolovozu, gdje će disciplina cijena i vrijednost za novac, a ne samo more i sunce, vjerojatno odrediti kako će sezona završiti.
