Nije ništa novo da dobro umreženi ljudi zarađuju na krizama. No, rat s Iranom podiže ratno profiterstvo na potpuno novu razinu, čak i dok SAD navodno nude plan od 15 točaka za okončanje borbi.
Tijekom gotovo mjesec dana dugog sukoba, optužbe su usmjerene na trgovce gorivom - koji su podigli cijene na benzinskim crpkama u roku od nekoliko sati od prvih udara, na velike naftne kompanije, koje bi mogle ostvariti neočekivane marže, te osiguravatelje pomorskih brodova, koji su povećali premije ratnog rizika za stotine posto nakon što je Teheran faktički zatvorio Hormuški tjesnac, piše Deutsche Welle.
Ali jedan potez nadmašuje sve po svojoj smjelosti. Iran, koji je gotovo svim tankerima za naftu i plin blokirao prolaz kroz tjesnac, navodno je počeo naplaćivati do dva milijuna dolara (1,72 milijuna eura) po brodu za "siguran prolaz" kroz Hormuz.
Lloyd's List, jedna od najstarijih i najuglednijih pomorskih publikacija na svijetu, prošlog je tjedna izvijestila da se vjeruje da je barem jedan tanker izvršio uplatu.
Je li Iran podigao 'naplatnu kućicu' u Hormuzu?
Teheranski potez prijeti da će kritičnu globalnu prometnu točku - kroz koju teče petina svjetske nafte i plina - pretvoriti u skupu naplatnu kućicu.
Dok je nekoliko iranskih dužnosnika demantiralo izvješće, zastupnik Alaeddin Boroujerdi tvrdio je na državnoj televiziji da se takve naknade naplaćuju kao dio "novog suverenog režima" u tjesnacu, predstavljajući taj potez kao pokušaj pokrivanja "ratnih troškova".
Ako se to potvrdi, plaćanje bi predstavljalo kršenje međunarodnog pomorskog prava, rekao je Robert Huebert, stručnjak za međunarodne odnose na Sveučilištu Calgary u Kanadi.
„Sloboda plovidbe... temelj je međunarodne pomorske trgovine... mogućnost prolaska kroz ta područja bez ikakvih prepreka“, rekao je Huebert u utorak u podcastu kanadske tvrtke Energi Media. „Ako biste to učinili (naplaćivali naknadu), imali biste izravno protivljenje gotovo svake države", rekao je on.
S obzirom na više od 3200 usidrenih brodova kojima je prolaz onemogućen, Peter Sand, glavni analitičar u tvrtki za analizu pomorskog prometa Xeneta sa sjedištem u Kopenhagenu, umanjuje važnost naknade za ponovno otvaranje ovog uskog plovnog puta.
„Koliko god se činila visokom, (naknada za tranzit od 2 milijuna dolara) nije bitan faktor", rekao je Sand za DW. „Važno je da je i dalje nesigurno prolaziti kroz (Hormuz)", kaže on.
Unatoč tome, spremnost glavnih uvoznika nafte i plina da se uključe u izravne pregovore i plate visoku naknadu po plovilu, uključujući i visok iznos za osiguranje, naglašava sve veći očaj među zemljama ovisnim o gorivu da osiguraju čak i minimalnu opskrbu kroz tjesnac.
„Neke (zemlje) možda će htjeti platiti“, dodao je Sand. „To je mala konačna premija koju treba platiti kako bi se osigurala neka vrsta neprekidne opskrbe energijom", kaže on.
Plaćanje izvršeno unatoč sankcijama prema Teheranu
Lloyd's List navodi da nije jasno kako je transakcija izvršena jer je Iran i dalje podložan međunarodnim sankcijama, što Teheranu otežava primanje plaćanja denominiranih u dolarima putem zapadnih financijskih kanala.
Ova pomorska publikacija izvijestila je da Indija, Pakistan, Irak, Malezija i Kina izravno razgovaraju s iranskim dužnosnicima kako bi dogovorili siguran prolaz za svoje brodove.
Bloomberg, koji je također izvijestio o naknadi, citirao je neimenovane izvore koji tvrde da je nekoliko brodova platilo za prelazak kroz tjesnac, iako se čini da plaćanje nije sustavno.
Teheran razmatra formaliziranje naknade kao dio bilo kakvog mirovnog sporazuma sa SAD-om i Izraelom, dodao je jedan od Bloombergovih izvora.
Iran će olakšati tranzit za "neneprijateljske" tankere
U daljnjem razvoju događaja, Iran je u utorak poslao pismo državama članicama Međunarodne pomorske organizacije (IMO) u kojem kaže da će sada dopustiti "neneprijateljskim brodovima" tranzit kroz Hormuz, uz koordinaciju Teherana.
„Do sada je (Iran) odobravao između tri i pet tranzita dnevno“, rekao je Sand. „Sada Teheran poručuje: ako niste neprijatelj Irana, tjesnac je otvoren za vas", kaže analitičar Peter Sand.
U međuvremenu, glasnogovornik IMO-a rekao je za DW da ova organizacija radi na uspostavljanju „privremene i hitne mjere za olakšavanje sigurne evakuacije trgovačkih brodova koji su trenutno zatvoreni u regiji Perzijskog zaljeva“. Prije nego što se kriza dodatno pogorša, IMO je rekao da je ključno zaštititi živote blokiranih pomoraca. Osim toga će se pružiti podrška onim brodovima koji se ipak odluče na plovidbu tjesnacem.
Pomorska pratnja nije 'dugoročno rješenje'
Istovremeno merički predsjednik Donald Trump vrši pritisak na europske saveznike u NATO-u da se pridruže multinacionalnoj pomorskoj patroli ili misiji pratnje u Zaljevu kako bi zaštitili komercijalno brodarstvo.
Europske zemlje su se, međutim, dosad uglavnom opirale neposrednom sudjelovanju. No, mnoge, uključujući Njemačku, Francusku i Italiju, naznačile su da bi bile spremne doprinijeti misiji pomorske pratnje ili patrole nakon što završe aktivne borbe.
IMO je saopćio da iako su mornarički pratitelji korišteni i prije, uključujući i tijekom nedavnih napada Hutista, koji podržavaju Iran, na brodove u Crvenom moru, to ne pruža "održivo ili dugoročno rješenje".
"Mora postojati multilateralno rješenje za deeskalaciju situacije i omogućavanje evakuacije civilnih pomoraca i brodova na sigurno", rekao je glasnogovornik IMO-a.
