„Ovo je početak novog oblika vojno-industrijske suradnje između naših zemalja, one koja ima veliki potencijal“, rekao je njemački kancelar Friedrich Merz tijekom posjeta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Berlinu 28. svibnja. Njemačka će financirati oružje dugog dometa proizvedeno u Ukrajini. Dva ministarstva obrane tada su potpisala odgovarajući sporazum.
Dva mjeseca kasnije poznato je malo detalja. „Proces je u toku", rekao je u srijedu za DW Mitko Müller iz njemačkog Ministarstva obrane. Ovo je, rekao je, proces između ukrajinske industrije i oružanih snaga.
Dronovi s dometom većim od 1.000 kilometara
Danska je postala prva članica NATO-a koja se priključila ukrajinskoj industriji oružja u lipnju 2024. Njemački proizvođači oružja prisutni su u Ukrajini, ali samo neki su toliko vidljivi kao Rheinmetall. Industrijski div širi svoju prisutnost kroz zajednička ulaganja: popravljaju se tenkovi, a gradi se tvornica streljiva. "Svjedočimo gigantskoj promjeni u njemačkom pristupu Ukrajini, potpunom otvaranju", rekao je za DW Ihor Fedirko, generalni direktor Ukrajinskog vijeća proizvođača oružja.
Izravna ulaganja njemačke vlade u ukrajinsku proizvodnju dronova i projektila su novost. Njemački list Die Welt je izvijestio da će Njemačka financirati oko 500 dronova Antonov-196 ("Ljutij") s dometom većim od 1.000 kilometara. Prema ukrajinskim medijima, cijena po komadu iznosi oko 200.000 dolara.
Ovaj jurišni dron proizvod je prethodne ukrajinsko-turske suradnje i "već je bio prilično napredan u razvoju i testiranju", rekao je za Deutsche Welle austrijski vojni stručnjak Gustav Gressel. Međutim, on kaže vrlo veliki broj ovih dronova biva oboren jer lete sporo, slično usporedivim ruskim dronovima.
Ukrajina se općenito nada njemačkom znanju. "Nedostaju nam duboke tehnologije. To utječe na bazu komponenti. Opremljeni tim znanjem mogli bismo provesti temeljitiju modernizaciju i učiniti ju učinkovitijom", kaže Ihro Fedirko. I dodaje: "Njemačka ima te tehnologije, uključujući najbolje optoelektroničke sustave s matričnim hlađenjem."
Ukrajina moli sve partnera za tehnologije za oružje dugog dometa, naglašava on. "Govorimo o dometu od 500 do 1.000 kilometara. A neki od njih, na primjer, dron dubokog udara 'Ljutij', već mogu dosegnuti ciljeve na udaljenosti većoj od 2.000 kilometara", dodaje Fedirko.
Quantum-Systems se širi u Ukrajini
Mnoge njemačke obrambene tvrtke aktivne u Ukrajini su start-upovi sa sjedištem u Bavarskoj. Quantum Systems jedan je od takvih primjera. Fedirko ga naziva "najboljim slučajem" u istraživanju i razvoju. Osnovana 2015. godine, tvrtka isporučuje svoj izviđački dron "Vector" ukrajinskoj vojsci od 2022. godine. Ono što ovaj dron čini posebnim jest njegova mogućnost vertikalnog polijetanja i slijetanja. "Mi smo jedina zapadna tvrtka koja proizvodi izviđačke dronove tamo gdje su najhitnije potrebni: na licu mjesta u Ukrajini", rekao je za DW Sven Kruck, direktor Quantum Systemsa.
Njegova tvrtka zapošljava oko 200 ljudi u Ukrajini i nastavlja se širiti. Drugi proizvodni pogon bit će otvoren u rujnu. Suradnja se također proširuje. U srpnju je Quantum Systems najavio ugovor o ulaganju u ukrajinskog proizvođača dronova Frontline. Njemačka tvrtka bi stekla 10 posto, s mogućnošću povećanja udjela na 25 posto. „Frontline se specijalizirao za tehnička rješenja za izviđačke i udarne operacije. Njihove sustave trenutno koristi 41 vojna jedinica u Ukrajini“, kaže Kruck. I dodaje: „Vidimo potencijal za suradnju, posebno u razvoju obrane od dronova.“ Međutim, kaže, tvrtka ne planira ući na tržište borbenih dronova.
Umjetna inteligencija iz Njemačke
Borbene dronove proizvedene u Njemačkoj proizvodi Helsing. Start-up, također sa sjedištem u Bavarskoj, isporučuje tisuće dronova Ukrajini. U veljači 2025. tvrtka je najavila novu narudžbu: 6.000 jurišnih dronova HX-2. Prema navodima proizvođača, ovi dronovi s dometom od 100 kilometara bit će opremljeni umjetnom inteligencijom i stoga su "otporni na elektroničko ratovanje i ometanje". Helsing nije odgovorio na upit DW-a o tome.
Koliko god ukrajinska strana bila zadovoljna njemačkim ulaganjima u proizvodnju dronova, potražnja daleko premašuje trenutne kapacitete. Toj zemlji je potrebna velika količina, masa koja se može proizvesti "po isplativim cijenama samo u Ukrajini", kaže vojni stručnjak Gustav Gressel. Isto vrijedi i za projektile. Na primjer, krstareće projektile Taurus, koje njemačka vlada trenutno ne želi isporučiti. Međutim, moguća je suradnja s njemačkim tvrtkama i isporuka posebnih dijelova za povećanje dometa ukrajinske krstareće projektile Neptun, posebnih motora koji su učinkovitiji za postizanje većeg dometa s istom količinom goriva i senzora koji će ih učiniti preciznijima, posebno protiv kopnenih ciljeva, kaže Gressel. Odluka o tome, prema njegovim riječima, još nije donesena.
Ukrajina kao poligon za testiranje
Nova nije samo spremnost za ulaganje u naoružanje u Ukrajini, već i spremnost za dijeljenje znanja. Na početku ruske invazijepostojali su strahovi da će moderno oružje pasti u ruske ruke, kaže Gressel. Postojale su, kaže, i sumnje u pouzdanost ukrajinskog osoblja. Rezultat: Ukrajina je, kaže Gressel, dobila starije modele.
On ističe da se to promijenilo, dijelom i zato što Ukrajina sama proizvodi moderno oružje i u budućnosti bi se mogla natjecati sa zapadnim proizvođačima. „Njemačke tvrtke ovdje uče stvari koje nikada ne možete simulirati u mirnodopsko vrijeme, a za koje u Njemačkoj ne postoje ni poligoni za obuku niti uvjeti za stimulaciju. To je područje koje je toliko prepuno ometača, odašiljača za ometanje i sustava protuzračne obrane kao što je sada zona borbenih djelovanja u Ukrajini. To ne možete dobiti ni na jednom NATO-ovom poligonu za obuku, čak ni u SAD-u“, kaže Gressel. Industrija je to, prema njegovim riječima, prepoznala.
Sven Kruck iz tvrtke Quantum Systems to potvrđuje: „Razvoj dronova je igra mačke i miša – samo oni koji su na licu mjesta mogu se prilagoditi stalnim promjenama. Naši uvidi iz Ukrajine izravno se ulijevaju u razvoj naših proizvoda, koje stavljamo na raspolaganje svim našim kupcima diljem svijeta.“ Kruck svoju tvrtku vidi kao „vodeći projekt“ i želi „potaknuti druge da slijede njegov primjer“.
Ihor Fedirko iz Ukrajinskog vijeća proizvođača oružja nada se daljnjem proširenju suradnje: „Njemačka je zemlja s tipično europskom birokracijom. Potrebno je vrijeme da se stvari obave.“ Ali kada Nijemci kažu da nešto rade ljudi u Ukrajini, konstatira on, znaju da će to biti učinjeno.
