Ulaganja u domaće skladišne i logističke kapacitete udvostručit će se u sljedećih nekoliko godina i stvoriti mogućnosti da Hrvatska postane ključno logističko središte srednje i jugoistočne Europe, istaknuto je na jučerašnjem skupu Hrvatske gospodarske komore Dan logistike i transporta, koji je u zagrebačkom hotelu Westin okupio tristotinjak menadžera, predstavnika javnog sektora i stručnjaka.
Okidač za najavljena ulaganja u skladišta i logistiku, kako se čulo na skupu HGK, jest ulazak Hrvatske na još dva koridora osnovne transeuropske prometne mreže (TEN-T). Hrvatska se, podsjetimo, donedavno nalazila samo na dva osnovna prometna koridora, Mediteranskom i koridoru Rajna - Dunav. Sada je uključena i na Baltičko-jadranski i koridor Zapadni Balkan. Ulaskom u dva nova koridora oko 800 kilometara domaćih željezničkih pruga i cesta ušlo je u TEN-T.
Predsjednik Udruženja otpremništva i logistike HGK i predsjednik Uprave tvrtke Primacošped Petar Šimić ustvrdio je na skupu HGK ‘Dan logistike i transporta‘ da se hrvatska logistika nalazi na točki preokreta, piše Jutarnji list.
- Logistika je za državu kao što su Hrvatska, Slovenija, Belgija ili Nizozemska izvozni proizvod, izvozni prihod za BDP. Za povećanje izvoza, hrvatskoj logistici treba potpora države, na primjer kroz manju cijenu rada i pomoć pri kandidiranju projekata za sufinanciranje iz fondova EU - poručio je Šimić. Što politika znači za logistiku, upozorio je Šimić, može posvjedočiti primjer Velike Britanije koja je nakon Brexita izgubila oko pet posto BDP-a, a u logističkom dijelu morali su, na primjer, natiskati 1,5 milijuna carinskih deklaracija. Sve to netko mora platiti, napomenuo je.
Kao jedno od ključnih pitanja Šimić je označio pitanje globalizira li se svijet ili ne. Podaci, nastavio je, govore da se globalizacija nastavlja, ali povećanom gospodarskom razmjenom između više blokova, dok se razmjena između blokova smanjuje.
- Najvjerojatnije osam do deset godina nećemo imati prugu Rijeka - mađarska granica, koja nam treba. U redu, bit ćemo strpljivi, čekat ćemo, ali idemo istodobno vidjeti što napraviti do tada. Kako unaprijediti cargo promet, na primjer - naglasio je Šimić. Pohvalio je Carinu koja je, istaknuo je, ubrzala procedure i postupke i uvela ‘kućno carinjenje‘. Kao trenutačna ‘uska grla‘ razvoja logistike u nas Šimić je označio inspekcijske i procedure na granicama te porezni tretman skladišne logistike. Povećana skladišna logistika i rast izvoza pridonijet će povećanju prihoda, najavio je.
"Hrvatska sa svojim geostrateškim položajem ima velike potencijale s obzirom na to da nam prometna infrastruktura daje mogućnost i da se logistički dalje razvijamo. Izmjenom TEN-T Uredbe Hrvatska je uvrštena na dodatna dva EU prometna koridora, i to nam otvara mogućnosti i za razvoj naših luka, a paralelno s tim jačanje i gradnju željezničke infrastrukture. Uz ulaganja u prometnu infrastrukturu radimo i na razvoju Nacionalnog logističkog koncepta", tvrdi ministar prometa Oleg Butković.
