Ljubitelji vina, posebice u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, itekako znaju što im znači Martinje.
Martinje u Hrvatskoj slavi se kao Dan mladog vina ili dan kada je mlado vino prvi put dostupno za kušanje. To je vrijeme kada se vinogradari obično okupljaju kako bi zajedno otvorili prve bačve mladog vina, poznate kao "svježe vino" ili "mlado vino".
Porijeklo Martinja
Ovaj običaj ima duboke korijene u vinogradarskoj tradiciji Hrvatske, gdje su vinogradari zahvalno slavili svoj trud i nadu u dobru vinogradarsku sezonu.
Također, Martinje je povezano s obredom blagoslova mladog vina, a postoje različiti običaji koji prate ovaj dan. U mnogim dijelovima Hrvatske, običaj je da se pojede pečena guska ili patka (naziva se "Martinjska guska" ili "Martinjska patka") i to je jedan od glavnih obroka na ovaj dan. Osim toga, ljudi se često oblače u posebne kostime, a postoje i različite manifestacije i događaji koji slave Martinje i vinogradarsku tradiciju.
Ukratko, Martinje je važan blagdan u Hrvatskoj koji slavi dolazak mladog vina i obilje u vinogradima. Također je prilika za okupljanje i zajedničko proslavljanje među vinogradarima i ljubiteljima vina.
Tko je bio Sveti Martin?
Blagdan sv. Martina, zaštitnika vinara i vinograda, obilježava se diljem Hrvatske, no njegov je dan osobito značajan za stanovnike sjevera zemlje...
Ovaj dan je posvećen svetom Martinu Tourskom (ili svetom Martinu od Toursa), koji je bio biskup u Francuskoj u 4. stoljeću.
Martinje slavimo u ponedjeljak, 11. studenoga 2024.
U sjevernoj Hrvatskoj i Sloveniji stoljećima se obilježava dan sv. Martina odnosno ceremonija krštenje vina. Prema tradiciji, upravo se na ovaj dan mošt u ceremoniji "krštenja" simbolično pretvara u mlado vino.
Legenda kaže... Martin je bio veliki ljubitelj vina i sam je bio vinar. Njegova ljubav prema vinu navela ga je da uvede običaj krštenja mošt.
Tijekom ove svečanosti u Zagorju se najčešće govore sljedeći stihovi: "Dok Martin dojde v pol noč na vrata, mošt bu čist kak nebe bez oblaka... Krstil bu mošteka, ime mu Vinček dal, mnogi bu pajdaš radi njega v klancu ili v grabi zaspal".
Što kaže povijest?
Proslava Martinja u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske vrlo je živopisna i u nju su ušli elementi nekih drugih tradicija, koje nisu povezane sa samim kultom sv. Martina biskupa. Ponegdje, u građi i tekstovima o Martinju spominje se gozba i guska, a posebno je zanimljiva ceremonija krštenja mošta koja se na taj dan odvija. Martinjska guska svoje porijeklo pronalazi u keltskom žrtvenom ritualu prema kojemu se pijetao žrtvovao za zdravlje konja, a time i čovjeka.
Običaj krštenja mošta je šaljivi parodijski obred. Prema nekim autorima to je simbioza poganskoga i kršćanskoga jer, kao što su se nekada poganski običaji prenosili u kršćanski svjetonazor, tako se u današnje vrijeme u pučkom slavlju krštenja vina događa obratan proces: kršćanska se svetkovina blagoslova vina prenosi u poganski običaj krštenja mladoga vina.
Fotografija: Turistička zajednica Dugog Sela
