Minimalna plaća u Hrvatskoj od početka sljedeće godine iznosit će 970 eura bruto ili 15,5 posto više od one koju trenutačno primaju radnici na minimalcu, najavio je premijer Andrej Plenković.
Naime, sadašnja minimalna plaća iznosi 840 eura bruto, a od 2025. povećanje će iznositi 130 eura. No, kad je riječ o tome hoće li to povećati platežnu moć onih koji primaju minimalac, sindikati su decidirani - neće. Istodobno poslodavci kažu da će to značajno povećati njihove troškove za zaposlene, koje neki od njih neće moći podmirivati, i upozoravaju da je minimalna plaća u pet godina porasla čak 92 posto te da je predloženi iznos trenutačno za neke nedostižan. Sindikati odgovaraju da je to samo dokaz koliko su neki radnici godinama bili potplaćeni.
Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), oko 15 posto zaposlenih u srpnju ove godine primilo je nižu bruto plaću od novog minimalca koji je najavio premijer. U srpnju je ukupno bilo zaposleno 1,739.690 osoba, a podaci govore da je oko 260.000 zaposlenika za taj mjesec primilo plaću manju od najavljene nove minimalne bruto plaće od 970 eura.
"Ovo povećanje minimalca neće popraviti standard onih koji ga primaju jer malo više od 700 eura bruto nije dovoljno za dostojanstven život. Naime, tako se samo poštuje ono što traži EU - da minimalna plaća ne bude manja od iznosa 50 posto prosječne i 60 posto medijalne.
No, valja naglasiti da se o iznosu odlučuje u ovoj godini, što znači da u njega nije uključeno ono što će se događati s inflacijom i cijenama u idućoj, pa će oni na minimalcu gubiti platežnu moć u odnosu na aktualna prosječna primanja i idućoj godini. Dovoljno je spomenuti činjenicu da će uskoro porasti cijene energenata, a troškove hrane više nitko ne može zaustaviti. Naime, DZS je objavio podatke da je opća inflacija u rujnu, primjerice, iznosila 1,6 posto, a cijene hrane veće su čak 3,1 posto", kaže sindikalist Krešimir Sever.
Da mnogi u Hrvatskoj teško žive, pokazuju i podaci o distribuciji plaća. Naime, deset posto zaposlenih u Hrvatskoj s najnižim plaćama primilo je za srpanj bruto plaću u iznosu od 931 eura ili manje od budućeg minimalca, što nije predstavljalo kršenje zakona jer bruto minimalac za 2024. godinu iznosi 840 eura. Sljedećih deset posto zaposlenih po visini plaće primalo je bruto plaću u iznosu od 931 do 1034 eura. Pretpostavimo li da su unutar te skupine zaposlenici po visini plaće razmjerno ravnomjerno raspoređeni, dolazimo do podatka da je oko polovice njih primalo plaću manju od 970 eura bruto, što je iznos novog najavljenog minimalca.
Sever upozorava da se za velik dio zaposlenih, njih čak 870.000, primanja kreću od 677 do 1130 eura, što ne jamči pristojan život. Prema njegovu mišljenju, ova odluka o minimalcu zapravo je kompromis između onoga što traže radnici i onoga što će zadovoljiti poslodavce koji tvrde da im i ovo povećanje ugrožava poslovanje.
"Najavljeno povećanje minimalne bruto plaće za 15,5 posto, na 970 eura, u 2025. godini, nakon već rekordnog povećanja od 20 posto u 2024., dodatno doprinosi rastu inflatornih rizika. Planirano povećanje minimalca je znatno ambicioznije u odnosu na planirana povećanja u više članica EU gdje se predloženi rasponi kreću od samo 3,3 posto u Njemačkoj do 11 posto u Češkoj.
Hrvatska je u posljednje tri godine dizala minimalnu plaću dvostruko brže u odnosu na prosjek EU (14 prema sedam posto), a minimalac je u Hrvatskoj od 2019. porastao čak 92 posto, odnosno značajno iznad kumulativne inflacije. Prema podacima Eurofounda, u Hrvatskoj je na početku 2024. godine došlo do najvećeg poboljšanja realne kupovne moći osoba s minimalnom plaćom među svim članicama EU, za gotovo 11 posto", kaže Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.
Dodaje da premda minimalnu plaću prima samo osam posto ukupno zaposlenih, postoji niz djelatnosti u kojima je minimalna plaća referentni podatak čije povećanje automatski dovodi do povećanja mase plaća i negativnog utjecaja na konkurentnost industrija u kojima se primjenjuju kolektivni ugovori.
"HUP predlaže da se već sljedeće godine u određivanju minimalne plaće primijeni transparentna formula koja bi njezin rast vezala uz produktivnost nacionalnog gospodarstva. Primjenom jasnih kriterija poslovni sektor mogao bi lakše planirati trošak rada za narednu godinu i srednji rok te na vrijeme poduzimati potrebne prilagodbe u poslovanju.
To je praksa koju imaju članice EU, a ta praksa postoji i u nekim djelatnostima u Hrvatskoj (npr. u graditeljstvu, turizmu itd.), i to tako da se uz djelomično administrativno uređenje minimalca njegova razina može dopuniti kroz kolektivne ugovore, odnosno mimo državne intervencije. Alternativno, iznos minimalne plaće moguće je odrediti ‘na sredini‘ dva minimalna kriterija koji traži EU prilikom određivanja minimalne, i to 60 posto medijalne bruto plaće ili 50 posto prosječne", zaključuje Irena Weber.
