Unaprijedit će se sustav specijalističkog usavršavanja. Mladi liječnici radit će pod nadzorom i za veće plaće, ali ne nužno u primarnoj zaštiti, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš u petak na predstavljanju reformskih mjera nakon trotjedne javne rasprave o dva ključna zdravstvena zakona.
Potvrdio je da se zbog velikog broja kritika odustalo od toga da liječnici, nakon diplome, jednu godinu odrađuju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. No, poduzet će se niz stimulativnih mjera kako bi ih se privuklo u specijalizacije na manje atraktivnim područjima. S obzirm na velik broj pristiglih primjedbi, odustalo se od toga da pet godina rada u domu zdravlja bude uvjet za otvaranje privatne prakse. Uvjet će i dalje biti godina dana rada u domu zdravlja za one koji žele otvoriti privatnu praksu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Navodi se to u reformskim mjerama i rezultatima javne rasprave koje je Beroš sa svojim timom predstavio u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici stručnim tijelima, udrugama pacijenata i civilnog društva.
"Nitko ne voli promjene, ali one su nužne", poručio je Beroš aludirajući na kritike po medijima i otpore koje su izazvale predložene mjere, a koje se većinom odnose na situaciju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i specijalizacije mladih liječnika. Najavio je i da će dva ključna zakona - o zdravstvenoj zaštiti i obveznom zdravstvenom osiguranju, o kojima je javna rasprava završila u utorak, biti upućena u dva saborska čitanja, a njihovo se donošenje očekuje krajem ove ili početkom iduće godine.
Ponovio je da su ključne zadaće reforme - financijska održivost sustava, jačanje javnoga zdravstva i prevencije, reorganizacija bolnica i ulaganje u ljudske resurse.
Ministarstvo nije pokleknulo pod zahtjevima da se ograniči na maksimalno 25 posto broj ordinacija u sklopu domova zdravlja, tako da se može očekivati porast njihova broja na račun privatne prakse u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Pacijenti će moći ocjenjivati zdravstvenu uslugu
Ali Beroš je poručio obiteljskim liječnicima i da neće morati odrađivati posao hitne pomoći izvan svoga radnoga mjesta. Izaći će im se u susret i zapošljavanjem administratora koji bi ih trebali rasteretiti suvišne administracije. Isto tako, za putne naloge pacijenata nastojat će se zadužiti HZZO. Zadržava se i prijedlog da svaka županija ima po jedan dom zdravlja, koji će moći imati i svoje podružnice ukoliko se radi i otocima ili drugim zahtjevim geografskim situacijama. Domovi zdravlja značajno će proširiti djelatnosti, trebali bi dobiti psihološke, logopedske i druge specijalističke usluge, a ministar je pozdravio i prijedlog da se fizikalna medicina "spusti" na razinu primarne zdravstvene zaštite.
Pri tome je istaknuo da će se izjednačiti koeficijenti zaposlenih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s koeficijentima specijalista u bolnicama, a privatnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti moći će raditi do 68 godina života.
Iako se predlagalo da svaka županija ima samo jednu opću bolnicu, Beroš kaže da to neće biti obaveza, nego samo prijedlog. Prijenos osnivačkih prava sa županije na državu, u slučaju općih bolnica, omogućit će objedinjenu javnu nabavu, uspostavit će se nova kategorizacija bolnica i formirati centri izvrsnosti
Beroš je najavio i postupne promjene u modelu ugovaranja s bolnicama, gdje će težište biti na kvaliteti rada i rezultatima, a ne na kvantiteti i limitima. Kao jedna od novina najavljeno je i da će pacijenti imati mogućnost ocjenjivati zdravstvenu uslugu koju su primili. Radi se i na uspostavi registra pružatelja zdravstvenih usluga i smanjenju lista čekanja, poručio je Beroš te ponovno pozvao na politički i društveni konsenzus oko predložene reforme.
