Pritom su najviše porasle "naknade zaposlenima", dohoci koji se, primjerice, odnose na pomorce, one koji dnevno putuju na posao u susjednu zemlju, te ostale privremene radnike u inozemstvu.
U prošloj godini, pokazuju podaci HNB-a, uvećane su za 23,8 posto, na 2,7 milijardi eura. Istodobno su "osobni transferi" iseljenika iz tradicionalnih odredišta hrvatskih emigranata kao što su Njemačka, Švicarska, SAD i Italija rasli za 17,1 posto, na 2,4 milijarde eura.
Tako snažan rast priljeva novca iz inozemstva na račune građana, prema objašnjenju HNB-a, ne odstupa značajnije od trendova proteklih godina, "posebno uzmu li se u obzir inflacijska kretanja u zemlji i inozemstvu".
Ipak, prije se očekivalo da će sa slabljenjem emigracijskog vala kopnjeti i inozemne uplate, ali to se, očito, nije dogodilo. Kao jedno od mogućih objašnjenja može se čuti da je i dalje dobro stanje na tržištu rada u zemljama u koje su emigranti odlazili.
Primjerice, da su zaposleni i u deficitarnim zanimanjima te da su u uvjetima rastuće inflacije uspjeli dogovoriti veće povišice. Brojke ujedno upućuju da sve više Hrvata odlazi raditi u susjedne zemlje.
Slovenija je, primjerice, nedavno objavila da je krajem prošle godine imala više od 12.800 stranih prekograničnih radnih migranata, dva i pol puta više nego godinu prije, "a najviše ih je bilo iz susjedne Hrvatske".
