Stručnjaci kritiziraju to što se kontroverznim organizacijama omogućava otvaranje bankovnog računa u Njemačkoj. Jedno novinarsko istraživanje pokazuje da pojedine banke ne provjeravaju svoje klijente.
Službi za zaštitu ustavnog poretka u Baden-Württembergu, Neil Bin Radhan je sve samo ne nepoznat. Radi se o selefijskom propovjedniku, koji je prije više godina privukao pažnju zbog svojih protuustavnih izjava o oružanom džihadu, kažu iz ove institucije. I u njegovim knjigama se mogu naći sadržaji koji su protuustavni, piše u odgovoru ove sigurnosne službe. U Heidelbergu Bin Radhan vodi džamijsku udrugu strogo konzervativnog usmjerenja, za koje redovno prikuplja donacije. U tu svrhu, udruga, koja nije odgovorila na upit novinara javnog servisa SWR, posjeduje više računa u Volksbank Kurpfalz, piše Deutsche Welle.
Na pitanje novinara, Volksbank je odgovorila kako „ozbiljno shvaća ovo pitanje", ali zbog bankarske diskrecije ne može iznijeti nikakve detalje. Ipak, banka potvrđuje odnos s klijentima iz džamijskog udruge u Heidelbergu i da se taj slučaj ispituje od lipnja ove godine. Propovjednik Neil Bin Radhan i njegova selefijski orijentirana udruga godinama se pojavljuju u javnim izvještajima Službe za zaštitu ustava, unutarnje tajne službe Njemačke.
Stručnjak smatra da su banke odgovorne
Upravo ovdje Thomas Seidel vidi osnovni problem. Banke u Njemačkoj čine premalo kako bi ekstremističkim organizacijama spriječile pristup platnom prometu. "U današnje vrijeme želimo mnogo odlučnije reakcije banaka", kaže ovaj 50-godišnjak. Seidel je ranije radio u Saveznom kriminalističkom uredu i danas volonterski vodi privatnu inicijativu "Anti Financial Crime", koja se bori protiv financijskog kriminala.
"Najmanje što se može zahtijevati je da banke čitaju izvještaje Službe za zaštitu ustavnog poretka i koriste ih kao osnovu za svoje dužnosti opreza u takvim slučajevima", kaže Seidel. "A to bi značilo, da raskine suradnju s tim mušterijama."
Crveni natpis na metalnoj pločiCrveni natpis na metalnoj ploči
Sparkasse posebno na udaruFoto: UNI
Analiza Izvještaja Službe za zaštiti ustava
Ipak, mnoge organizacije koje njemačke agencije smatraju ekstremističkim, posjeduju račune u njemačkim bankama. To pokazuje analiza magazina Report Mainz. Za ovu svrhu, politički magazin javnog servisa je analizirao izvještaje Službe za zaštitu ustavnog poretka za 2023. godinu i nasumično ih usporedio s bankovnim podacima spomenutih organizacija.
Od desničarskih radikala preko islamista do ljevičarskih ekstremista, ima mnogo primjera. Tako stranka "Der III. Weg" (Treći put), koju ova tajna služba vodi kao neonacističku stranku, raspolaže računom za donacije u Sparkasse (državnoj štedionici), kao i "Identitäre Bewegung" (Identitetski pokret) ili turski ekstremisti koje služba za zaštitu ustavnog poretka povezuje sa "Sivim vukovima", neofašističkom nacionalističkom turskom organizacijom. Udruga povezana sa Scijentolozima je klijent jedne poznate privatne banke. Druge organizacije koje se smatraju ekstremističkima takođe imaju račune u Volks- i Raiffeisenbankama. U svim tim slučajevima, banke nisu željele komentirati svoje klijente, pozivajući se na bankarsku diskreciju.
Štedionice uživaju posebnu pravnu poziciju
Upadljivo je da ekstremisti i neprijatelji ustava često otvaraju račune u poslovnicama Sparkasse. Njemački savez štedionica i žiroračuna (DSGV) to objašnjava u pisanoj izjavi za Report Mainz: "Sparkasse podliježu strožim pravnim obavezama u vezi s vođenjem računa kao javni kreditni institut, za razliku od zadružnih instituta i privatnih banaka koje su u svojim ugovornim odnosima uglavnom slobodne."
Tu razliku potvrđuje Sebastian Omlor s Philipps sveučilišta u Marburgu, pravni stručnjak specijaliziran za bankarsko i tržišno pravo. Prema njegovim riječima, Sparkassama su ruke više ili manje vezane. "Nemaju slobodu reći mušterijama: 'S tobom želim poslovati, s tobom ne'", objašnjava Omlor. "Sparkasse imaju obvezu opskrbljivanja građana bankarskim uslugama, moraju u pravilu otvoriti tekući račun, barem za one koji su rezidenti u njihovom nadležnom području." S druge strane, privatni instituti kao i Volks- i Raiffeisenbanke imaju tu slobodu. "One mogu reći: 'Zbog političkog svjetonazora klijenta K, otkazujem vođenje računa klijenta K'", kaže Omlor.
Ipak, ovu slobodu ne koriste sve privatne i zadružne banke. Primjer je Leipzig: ovdje inicijativa "Bake protiv desničara" trenutno traži od lokalne Volksbanke da zatvori račun okružne organizacije Alternative za Njemačku za Leipzig. U online peticiji prikupljeno je više od 32.000 potpisa. Pokrajinska organizacija AfD-a u Saskoj kvalificirana je od strane Službe za zaštitu ustava kao utvrđeno ekstremno desničarska organizacija.
"Već postoje upravni odbori koji su se jasno izjasnili za raznolikost i toleranciju i želimo da se Volksbank Leipzig tome pridruži", zahtijeva Meta Mukasa, koja je supokretač akcije "Bake protiv desničara". Prošle sedmice održan je sastanak s upravom Volksbank Leipzig u vezi s tim. Banka je na upit novinara izjavila kako strahuje od podjele društva i da konsekventno odbacuje ekstremizam bilo koje vrste, kao i da je AfD demokratski izabrana stranka. Njihov račun, dakle, očito ne namjeravaju zatvoriti.
