Djeca i dalje najviše vjeruju roditeljima (92 posto), rodbini (80 posto) i prijateljima (77 posto). Liječnici su na četvrtom mjestu liste povjerenja (75 posto), a svećenicima vjeruje 60 posto školaraca.
Poraz je to za učitelje, kojima vjeruje svaki drugi učenik, a pogotovo za znanstvenike, u koje povjerenja ima manje od polovice učenika (45 posto), čime su na ljestvici zauzeli nisko deseto mjesto, a učitelji sedmo.
Sudeći po rezultatima istraživanja, djeca malo više vjeruju policajcima (58 posto) nego učiteljima. Porazno pritom djeluje i podatak da samo 38 posto učenika ima povjerenja u svoje vršnjake u razredu. Toliko ih otprilike vjeruje i susjedima (37 posto).
Najgore im prolaze političari i novinari - njima vjeruje samo desetak posto djece. Više puta istaknuta teza znanstvenika prema kojoj mladi imaju konzervativnije stavove od svojih roditelja pokazala se i na ovoj generaciji, no situaciju možemo promatrati i na drukčiji način: 97 posto osnovaca u Hrvatskoj pohađa vjeronauk u školi, a 40 posto ih nema povjerenja u svećenike.
Svećenicima tako uopće ne vjeruje 17,4 posto djece (učiteljima 15,6 posto), dok svećenicima u manjoj mjeri vjeruje 22,6 posto učenika (učiteljima 32,6 posto). Ipak, svećenici su se nametnuli ispred učitelja kada je riječ o dječjem povjerenju jer njima u potpunosti vjeruje 25 posto učenika, a učiteljima 15 posto. S druge stane, političarima ne vjeruje 57 posto školaraca, a novinarima njih 53 posto.
