Ukupni planirani prihodi tako su veći za 2,7 milijardi eura u odnosu na plan “rebalansiranog” proračuna za ovu godinu, dok su rashodi veći za tri milijarde eura, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac na sjednici Vlade.
Ministar rada Marin Piletić izrazio je zadovoljstvo povećanjem sredstava za svoj resor u Državnom proračunu za iduću godinu ističući kako Vlada na taj način nastavlja s iskoracima prema umirovljenicima, roditeljima i potrebitima
- U planu proračuna za sljedeću godinu za Ministarstvo rada predviđeno je 12,9 milijardi eura, što je povećanje od devet posto u odnosu na ovu godinu', naveo je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Piletić.
Milijarda više za mirovine
Gotovo milijardu eura više osigurava se za izdvajanja za mirovinska primanja, dodao je, istaknuvši kako je to rezultat usklađivanja mirovina dva puta godišnje, koje od ove godine ide značajno većom stopom, dodatnog povećanja najnižih mirovina od 1. siječnja iduće godine, ukidanja penalizacije za gotovo 130.000 umirovljenika, uvođenja godišnjeg dodatka na mirovine te povećanja staža majkama za svako rođeno dijete sa šest mjeseci na godinu dana.
Proračunski planovi projiciraju se uz gospodarski rast u idućoj godini od 2,7 posto, nakon što se u ovoj godini očekuje rast BDP-a od 3,2 posto. Pritom bi glavni pokretač rasta BDP-a u idućoj godini trebala biti domaća potražnja, što se dominantno odnosi na osobnu potrošnju. Realni rast BDP-a bi u 2027. trebao iznositi 2,5 posto, a u 2028. godini 2,4 posto, projekcije su Vlade.
Najveće povećanje proračuna može očekivati Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, čiji će čelnik Marin Piletić iduće godine raspolagati s gotovo 13 milijardi eura. Riječ je o povećanju budžeta za više od milijardu eura u odnosu na onaj koji je u konačnici, nakon nedavnog rebalansa, imao u 2025.
U prvotnom planu proračuna za 2025. godinu Vlada mu je namijenila 11,18 milijardi eura, odnosno gotovo 700 milijuna eura manje nego što mu je doista iznosio ovogodišnji proračun. Prema istom, lanjskom planu za 2026., Piletić je trebao dobiti 11,77 milijardi eura, no u jučer predstavljenom proračunu, budžet za njegovo ministarstvo u 2026. iznosi čak 12,94 milijarde eura.
I demografija s više novca
Za pomoć osjetljivim skupinama u 2026. će se izdvojiti 1,34 milijarde eura, što uključuje i inkluzivni dodatak za oko 191 tisuću korisnika, naknade za ugroženog kupca energenata, nacionalne naknade za starije osobe itd.
Na segment demografske revitalizacije “otpada” 804 milijuna eura, što uključuje 578 milijuna eura za dodatni rodiljni dopust, roditeljski dopust i opremu za novorođeno dijete, 194 milijuna eura za doplatak za djecu itd. Primorac je pritom apostrofirao trend povećanja iznosa za sve mjere u resoru demografije, što pokazuje da je taj segment prioritetan.
Kada je riječ o detaljnijoj strukturi planiranih rashoda za zaposlene u javnim i državnim službama, oni ukupno iznose 8,8 milijardi eura, pri čemu se 23 posto odnosi na plaće u zdravstvu, 24 posto u školstvu, u policiji 11 posto, znanosti 10 posto, obrani sedam posto, a pravosuđu šest posto, dok na plaće u ostalim službama “otpada” 19 posto.
Nadalje, Primorac je prezentirao i planirana ulaganja u energetsku tranziciju, gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša, koja bi u idućoj godini trebala iznositi 1,6 milijardi eura, pri čemu se 27 posto od tog iznosa odnosi na energetsku infrastrukturu, primjerice i projekt izgradnje plinovoda prema Sloveniji i Mađarskoj. Nadalje, 28 posto ide na energetsku obnovu višestambenih zgrada i zgrada javnog sektora, 12 posto se odnosi na projekte izgradnje centara za gospodarenje otpadom, a 33 posto na razvoj javne vodoopskrbe.
Ulaganja u vojnu opremu, dokapitalizacija HBOR-a
Ministar financija je u svojoj prezentaciji predstavio i planirane rashode za “poticanje konkurentnosti gospodarstva” u 2026. godini, koji dosežu 847 milijuna eura, pri čemu se s 411 milijuna eura izdvaja dokapitalizacija HBOR-a, a s ciljem podrške strateškim, digitalnim i zelenim ulaganjima, kao i za strateška ulaganja za obranu i sigurnost.
Između ostalog, za HAMAG-BICRO je u idućoj godini predviđeno 132 milijuna eura, a prije svega za podršku malim i srednjim poduzetnicima, naveo je Primorac.
Kada je riječ o segmentu obrane, planirani rashodi Ministarstva obrane u 2026. iznose 1,63 milijarde eura, dok samo ulaganja u opremanje dosežu 757 milijuna eura, što iznosi 2,06 posto BDP-a. Ta ulaganja od 757 milijuna eura uključuju i izdvajanja za borbene tenkove Leopard, višenamjenske borbene zrakoplove Rafale, sustave HIMARS, borbena vozila Bradley itd.
“Ova značajna ulaganja će nam omogućiti uspješniji i brži prijelaz s ‘istočne’ na ‘zapadnu’ vojnu tehnologiju”, poručio je Primorac, najavivši i daljnje intenziviranje tih ulaganja, koja su trenutno za 2027. planirana u iznosu od 1,2 milijarde eura, a u 2028. od 1,3 milijarde eura.
Primorac je izdvojio i planirana ulaganja u ravnomjerni regionalni razvoj u 2026. godini od 600 milijuna eura, zatim 518 milijuna eura za ulaganja i potpore u području odgoja i obrazovanja, što se u najvećoj mjeri odnosi na izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju osnovnih škola, s ciljem prelaska u jednosmjensku nastavu. Tu je i prehrana učenika u osnovnim školama, sufinanciranje udžbenika itd.
Prezentirao je i planirana ulaganja u razvoj sporta u 2026. godini od 187 milijuna eura, što uključuje i financiranje programa javnih potreba u sportu, kao i ulaganja u izgradnju sportske infrastrukture.
Kako bi se proračun za 2026. mogao predložiti u navedenom obliku, Vlada je i usvojila izmjene odluke o proračunskom okviru za razdoblje 2026. – 2028. Po Primorčevim riječima, mijenja se ukupna visina rashoda koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka te se isti u odnosu na odluku iz lipnja smanjuju – za iduću godinu za 298,5 milijuna eura, u 2027. za 19,5 milijuna eura te u 2028. za 33,1 milijun eura.
“Izmjenama odluke povećana je visina rashoda Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike za prava iz sustava mirovinskog osiguranja i inkluzivni dodatak te Ministarstva demografije i useljeništva za rodiljne naknade. Na ostalim razdjelima ostvarene su uštede, između ostaloga, uzimajući u obzir revidirane prioritete kohezijske politike sukladno kojoj je financiranje dijela projekata i investicija, koje je prvotno planirano za financiranje iz općih prihoda i primitaka, usmjereno na financiranje iz EU-ovih bespovratnih sredstava”, izvijestio je Primorac.
Prijedlog Zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2026. godinu
Također, u saborsku proceduru je upućen i prijedlog Zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2026. godinu, po kojem se zaduženje na domaćem i inozemnim tržištima može provesti do ukupnog iznosa od 9,1 milijardu eura, dok će tekuće otplate glavnice državnog duga iznositi 3,1 milijardu eura.
Nadalje, naveo je Primorac, zaduženje izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 410,7 milijuna eura, a tekuće otplate glavnice duga 216,6 milijuna eura.
Godišnja vrijednost novih jamstava za 2026. iznosi 435 milijuna eura, od čega se na izvanproračunske korisnike odnosi 280 milijuna. Naposljetku, postotak ukupnog ograničenja za zaduženja svih općina, gradova i županija u 2025. utvrđuje se na razini pet posto ukupno ostvarenih prihoda od njihova poslovanja u ovoj godini.
