Kako je naglasio, ratovi i krize, od Europe, preko Bliskog istoka pa do Afrike, duboko mijenjaju okolnosti u kojima jedna država djeluje.
"Činjenica da smo ovdje tri mandata zaredom, potvrda je političke stabilnosti u Hrvatskoj. S našim partnerima u parlamentarnoj većini nastojimo obnavljati povjerenje naših sugrađana koji su nam tri puta dali povjerenje da vodimo zemlju", rekao je.
Zaštita nacionalnih interesa
"Ruska agresija na Ukrajinu, ratovi na Bliskom istoku i u Africi, rastući migracijski pritisci, klimatske krize i kibernetičke prijetnje, duboko mijenjaju okolnosti u kojima djelujemo. U takvom svijetu svaka država mora jasno definirati i štititi nacionalne interese, ali i ostati vjerna svojim vrijednostima i načelima", kazao je.
Plenković je poručio kako njegova Vlada, za razliku od onih koji u svakoj krizi traže razdor, a ne rješenja, traži zajedništvo, stabilnost i napredak.
"Hrvatska se ne vodi pesimizmom, nego povjerenjem i odgovornošću“, rekao je premijer. Vlada ne smatra da je riješila sve probleme, da je sve što radi idealno, ali trudi se da građani žive bolje, da gospodarstvo bude otpornije, rekao je premijer.
Oporbi, koja je koristeći formu zahtjeva za stankom, kritizirala rad Vlade, spočitavajući joj da u krivom smjeru vodi državu i da zapravo ne zna kako se u njoj živi, odgovorio je da to nije točno.
Netko tko ima čast voditi Hrvatsku devet godina, sigurno zna kako se u njoj živi, rekao je Plenković.
Prvi put u povijesti Hrvatske je inozemni dug manji od štednje u bankama
Premijer Plenković pohvalio se kako je prvi put u povijesti Hrvatske inozemni dug države manji od ukupne štednje građana i poduzeća u bankama.
Građani trenutno drže 8,5 posto hrvatskog javnog duga, tj. 4,45 milijardi eura, što je potvrda povjerenja u vođenje javnih financija, rekao je Plenković podnoseći Hrvatskom saboru Godišnje izvješće Vlade, deveto od kad je premijer.
Naveo je kako je država štednju građana aktivirala u korist razvoja - kroz tri izdanja državnih obveznica i 13 trezorskih zapisa.
Građani su podnijeli 340 tisuća ponuda u vrijednosti 11,4 milijardi eura, a usto je otvoreno 52 tisuća novih računa u Središnjem klirinškom društvu (SKDD-u), čime je unesena nova dinamika na tržište kapitala. Time je 323 milijuna eura kamata ostalo hrvatskim građanima, a ne bankama, kazao je.
U tome je najvažnije povjerenje, građani svoju štednju iz komercijalne banke ulažu u državu, a to govori da vjeruju kud država ide, rekao je premijer.
