Mislio sam da mi je kolega poludio te da se boji kako će ostati bez posla dok mi je pričao kako AI mijenja i po njegovom mišljenju uništava svijet obrazovanja. Ali, kao što se kaže, 'smijeh je najbolji lijek', nasmijao sam se do suza i pomislio da se radi o još jednoj od onih 'smak svijeta' priča, koje se svake godine pojavljuju o nekom novom tehnološkom dostignuću. Ipak, kako sam se smijao, shvatio sam da možda ipak postoji nešto u tome i da se trebamo malo ozbiljnije pozabaviti time.
Umjetna inteligencija (AI) je tehnologija koja je u posljednjih nekoliko godina napredovala na nevjerojatan način, što je dovelo do toga da se sve više koristi u različitim sferama života. Jedan od posljednjih primjera je OpenAI’s ChatGPT platforma, o kojoj bruji cijeli svijet. ChatGTP na impresivan i pomalo zastrašujući način učinkovit je u pisanju svih vrsta tekstova, pjesama. Informacije vuče iz bespuća interneta, ali na adekvatan način izbjegava bilo kakvo plagiranje.
Upravo takvo korištenje umjetne inteligencije, primjerice u obrazovanju, stavlja nas pred moralnu dilemu. Jedno od glavnih je pitanja plagiranje i je li korištenje AI-a, za generiranje sadržaja učenika i studenata isto što i plagiranje.
S jedne strane, AI može pomoći učenicima da brže i efikasnije pristupe informacijama i pružiti im priliku da se fokusiraju na razumijevanje i primjenu znanja umjesto na istraživanje. To bi moglo poboljšati kvalitetu obrazovanja i povećati motivaciju učenika. S druge pak, korištenje AI-a za generiranje sadržaja može se smatrati plagijatom i dovesti do smanjenja vrijednosti obrazovanja. Osim toga, korištenje za automatsko istraživanje može dovesti do smanjenja vrijednosti učenja i činiti da se učenici previše oslanjaju na tehnologiju, što bi moglo utjecati na njihovu sposobnost da razmišljaju kritički i razvijaju vještine učenja i istraživanja.
Umjetna inteligencija svakako ima veliki potencijal u unaprjeđenju obrazovnog sustava, ali važno je koristi je na odgovoran način, u čemu se slaže i redoviti profesor strateškog komuniciranja na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i član predsjedništva Akademije odgojnih i obrazovnih znanosti Hrvatske Božo Skoko, 'Svaki iskorak u tehnologiji, uz mnogobrojne koristi, donosi i niz etičkih dilema. Ova platforma, zahvaljujući umjetnoj inteligenciji kreira uistinu korisne sadržaje, koji će mnogi koristiti pa i u obrazovnom sustavu. No, velike su mogućnosti i zloporabe. Stoga ne čudi najava zabrana njihove uporabe od strane nekih američkih škola i koledža. Međutim, to će biti veliki izazov u praksi, jer kako kontrolirati samostalnost pisanja nekog eseja ili projekta, kao domaćeg zadatka. To je i do sada bio izazov, a sada će biti pogotovo. Zapravo morat ćemo svi zajedno nalaziti nove načine kako kod djece i mladih razvijati pismenost, koja je nažalost sve lošija zbog utjecaja novih tehnologija te kreativno pisanje. Danas umjetna inteligencija može napisati sjajan esej, pa čak i skladati vrhunsku simfoniju. Međutim držim da je ljudski doprinos nezamjenjiv.'
Dodatno, jedno od pitanja koje se javlja u vezi sa korištenjem umjetne inteligencije u pisanju je, je li ljudima uopće moguće prepoznati razliku između teksta koji je napisao čovjek i onoga koji je generirao AI. Kako tehnologija napreduje, sve je veća mogućnost da će AI generirati tekst koji je teško razlikovati od onoga što je napisao čovjek. To će u konačnici predstavljati dodatnu dilemu vezanu uz korištenje u svim područjima.
Ipak, važno je razmotriti sve etičke i moralne dileme koje proizlaze iz korištenja umjetne inteligencije u različitim industrijama, kao i osigurati da se koristi na odgovoran i etički prihvatljiv način.
I za kraj ono najvažnije. Cjelokupan članak, izuzev mišljenja i komentara prof. dr. sc. Bože Skoke, izgenerirao je ChatGTP, naravno uz upute urednika, koji je u konačnici tek malo korigirao pojedine stvari, a vi procijenite sviđa li vam se ili ne.
