Čelnik Wagner grupe je prije pokretanja vojne pobune mjesecima kritizirao rusko ministarstvo obrane i najviše časnike zbog lošeg vođenja rata protiv Ukrajine.
Nakon njegova poziva na rušenje trenutne vlasti krajem lipnja, Kremlj je vrlo ozbiljno shvatio Prigožinove prijetnje i interventnom policijom i Nacionalnom gardom ojačale sigurnost oko ključnih točki u Moskvi, uključujući vladine agencije.
Osuđeni kriminalac, prodavač hrenovki i dugogodišnji Putinov suradnik pozvao je tada Ruse da se pridruže "maršu za pravdu" i krenuo na Moskvu.
I Prigožin i Putin rodom su iz Sankt Peterburga. U posljednjim godinama Sovjetskog Saveza Prigožin je, po vlastitome svjedočenju, odležao 10 godina u zatvoru, ali nije rekao zbog čega.
Bio je vlasnik kioska s hot-dogovima, a poslije otmjenih restorana koji su privukli zanimanje Putina.
U svom prvom mandatu ruski je čelnik odveo tadašnjeg francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca na večeru u jedan od Prigožinovih restorana.
"Vladimir Putin je vidio kako sam izgradio posao iz kioska, vidio je da nemam ništa protiv posluživanja cijenjenih gostiju", prisjetio se u intervjuu objavljenom 2011.
Biznis je kasnije proširio na catering i pružanje obroka u školama. Godine 2010. Putin je pomogao otvoriti Prigožinovu tvornicu koja je dobila izdašne zajmove državne banke.
Samo u Moskvi njegova tvrtka Concord dobila je milijune dolara u ugovorima za pružanje obroka u državnim školama.
Godinama je organizirao catering za događaje u Kremlju zbog čega je dobio nadimak "Putinov chef". Pružao je usluge i ruskoj vojsci.
Oporbeni političar Aleksej Navaljni optužio je 2017. Prigožinove kompanije za kršenje zakona protiv monopola jer su ukupno dobile 387 milijuna dolara od ugovora s ministarstvom obrane.
Plaćenička grupa Wagner je i prije rata u Ukrajini igrala važnu ulogu u Putinovoj projekciji moći širom svijeta, pogotovo u Africi.
Borci Wagnera navodno pružaju sigurnost državnim liderima i gospodarima rata u zamjenu za novac, udio u iskapanju zlata ili drugih prirodnih resursa.
U Ukrajini su Prigožinovi borci imali ključnu ulogu u zauzimanju Bahmuta za koji su se vodile najkrvavije borbe cijelog rata.
SAD procjenjuje da su gotovo polovica od 20.000 ruskih vojnika ubijenih u Ukrajini od prosinca bili borci Wagnera u Bahmutu.
Pripadnici Wagnera često su regrutirani u ruskim zatvorima.
Mediji su, nakon opetovanih Prigožinovih kritika vojske, često sugerirali da njegov utjecaj na Putina raste te da on traži važnu političku funkciju.
No, analitičari su upozoravali kako ne treba preuveličavati njegov utjecaj na Putina.
"On nije među osobama bliskim Putinu", rekao je u svom podcastu stručnjak za suvremenu Rusiju Mark Galeotti s londonskog University Collegea.
"Prigožin radi ono što Kremlj želi i pritom puno pomaže samom sebi. No, radi se o tome da je on dio osoblja, a ne obitelji", dodao je.
Odustao od pohoda na Moskvu
Jedna od najozbiljnijih sigurnosnih kriza u Rusiji riješena je nakon nekoliko dana dogovorom o odlasku vođe pobunjenih Wagnerovih plaćeničkih snaga iz Rusije, koji se neće suočiti s optužbama, povlačenjem gradova iz juga Rusije koje su imali pod kontrolom i zaustavljanjem pohoda na Moskvu.
Jevgenij Prigožin opozvao je kretanje svojih snaga prema Moskvi nakon što je dogovoreno da ode u Bjelorusiju i da njegove snage neće snositi sankcije zbog pobune.
Prigožin, bivši Putinov saveznik i osnivač Wagnerove vojske, rekao je tada da su njegovi ljudi stigli na manje od 200 km od glavnog grada. Putin ga je zbog toga proglasio izdajnikom.
"Za 24 sata stigli smo na 200 km od Moskve. Za to vrijeme nismo prolili nijednu kap krvi naših boraca", rekao je Prigožin, odjeven u punu borbenu spremu u videu snimljenom na nepoznatoj lokaciji.
"Shvaćajući ... da će ruska krv biti prolivena, okrećemo naše kolone i vraćamo se u terenske kampove kao što je planirano."
Kremlj je objavio da mu nije poznato čime će se Prigožin, koji je milijarde zaradio na poslovima s ruskom državom, baviti u Bjelorusiji.
Sukob šefa Wagnera Prigožina i ruskog vojnog vrha došao je do nasilnog vrhunca kad su njegove snage zauzele ključni vojni stožer u južnoj Rusiji, a zatim krenule na sjever kako bi zaprijetile glavnom gradu.
Satima kasnije Kremlj je objavio da će on otići u Bjelorusiju i da Rusija neće krivično goniti ni njega ni članove skupine.
Bio je to dramatičan dan događaja, s upozorenjem predsjednika Vladimira Putina na opasnost građanskog rata, Moskvom koja je preporučila mještanima da se klone ulica i Kijevom koji je uživao u kaosu koji je zahvatio neprijatelja.
