Ministar financija Marko Primorac izjavio je u Dnevniku HTV-a kako bi rast BDP-a, osobito kad je potaknut većom potrošnjom - mogao dovesti do blagog povećanja cijena dobara i usluga, zbog veće potražnje na tržištu.
“Kad se usporedimo s drugim članicama EU-a – to je prema sadašnjim podacima najveći rast u trećem kvartalu. To nas veseli. Vesele nas i investicije. To je odraz i ulaganja države, između ostaloga – i u kontekstu ispunjavanja našega Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Niz je investicija – od obnove od potresa, do infrastrukturnih projekata”, rekao je u Dnevniku HTV-a ministar financija Marko Primorac.
Dodao je da je porast potrošnje velikim dijelom rezultat i mjera Vlade – paketa pomoći, porezne politike pa posljedično tomu i rasta plaća.
Hrvatsko gospodarstvo u trećem je kvartalu naraslo za 3,9%. To je već 15. kvartal zaredom da nam BDP raste i to, trenutačno, najbrže među zemljama EU-a.
Potrošnja kućanstava, najveća sastavnica BDP-a, porasla je u proteklom kvartalu za 5,5%. Visoke stope rasta bilježi i građevinarstvo – 15,9% te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo – 6,8%.
Ministar je podsjetio je kako je uveden izdatak u sustavu mirovinskog osiguranja kako bi se povećale neto plaće onima koji imaju najniža primanja.
“Posebno nas veseli ubrzavanje stope rasta robnoga izvoza sa 3,1 na 6,3 posto. Voljeli bismo vidjeti sve veći udio i neto izvoza kao komponente rasta”, dodao je.
Odgovarajući na pitanja trebaju li izvoznici strahovati od loših vijesti iz Njemačke odgovorio je kako “rizici uvijek postoje te da ne trebamo strahovati ni od čega”.
“Mislim da trebamo biti zadovoljni prije svega dobrim vijestima. Mi prilikom izračuna vodimo i o tome računa. Svakako da se usporavanje gospodarskog rasta i eventualno smanjenje narudžbi od naših najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera može odraziti i na hrvatski izvoz”, kazao je Primorac.
Ministar je komentirao izjave analitičara koji tvrde da hrvatsko gospodarstvo raste i da će ‘medeni mjesec’ trajati dok dobro koristimo europske fondove.
“Mi rastemo dominantno zbog povećanja bruto investicija, ali i zbog povećanja potrošnje. I dok god standard naših građana raste, dok god plaće rastu, socijalna prava, mirovine – do tada možemo očekivati i povećanje potrošnje. Ali i sve one reforme koje činimo u nizu sektora, a koje bi trebale povećati produktivnost i pridonijeti povećanju izravnih stranih ulaganja”, odgovorio je ministar.
Dodao je kako će reforme kao rezultat polučiti kreiranje još bolje plaćenih radnih mjesta, proizvodnju proizvoda veće dodane vrijednosti i povećanju izvoza općenito. To je nešto što će nam osigurati i dugoročni rast, naglasio je.
Na pitanje hoće li neki ovaj rast BDP-a iskoristiti kao temelj za povećanje cijena, Primorac je odgovorio: “Sigurno da povećani BDP, posebno ako veći dio toga povećanja dolazi od povećanja potrošnje/potražnje – rezultira i zadržavanjem inflatornih pritisaka na blago povećanim razinama”.
“Hrvatska je država koja trenutno, kada gledate treći kvartal, raste najbrže u Europi. Ako rastete četiri puta više – i potražnja za dobrima i uslugama je veća. Naravno da i cijene dobara i usluga na tržištu budu blago povišene, kazao je te dodao kako se ove godine očekuje inflacija nešto manja od 3 posto, a iduće oko 2,7 posto.”
