Najveći udio stanovništva s visokim obrazovanjem u 2021. imali su Grad Zagreb (39,1 posto), Primorsko-goranska (28,1 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26,8 posto).
Najmanji udio stanovništva s visokim obrazovanjem je u Virovitičko-podravskoj (13,1 posto), Bjelovarsko-bilogorskoj (14,5 posto) i Brodsko-posavskoj županiji (14,9 posto).
Uspoređujući broj visokoobrazovanog stanovništva s prethodnim popisima, podaci pokazuju kontinuiran porast udjela visokoobrazovanog stanovništva u Hrvatskoj svakih deset godina pa je tako udio visokoobrazovanog stanovništva u ukupnom stanovništvu 1961. bio samo 1,8 posto, dok je 2021. iznosio 24,1 posto, navodi DZS.
U odnosu na 2011. udio stanovništva sa završenim visokim obrazovanjem veći je za 7,7 postotnih bodova.
Sve manje ljudi bez škole i s nižim obrazovanjem
U usporedbi konačnih podataka Popisa 2021. o sastavu stanovništva Hrvatske prema najvišoj završenoj školi s prethodnim popisima vidljivo je znatno smanjenje udjela stanovništva bez školske spreme i s nižim obrazovanjem uz istodobno povećanje udjela stanovništva sa završenim srednjoškolskim i visokim obrazovanjem.
Tako je u 2021. od ukupnog stanovništva staroga 15 i više godina osnovnoškolsko obrazovanje ili manje imalo 20,4 posto stanovništva, što je 10,4 postotna boda manje u odnosu na 2011. i čak 65,2 postotna boda manje u odnosu na 1961., kada je takvo obrazovanje imalo više od 85 posto stanovništva.
U razdoblju između 1961. i 2021. udio stanovništva sa završenom srednjom školom povećao se s 12,6 posto na 55,5 posto, a 2021. u odnosu na 2011. vidljiv je porast udjela stanovništva sa završenom srednjom školom za 2,9 postotnih bodova, izvijestio je DSZ.
