Cijene maslaca u veleprodaji dosegle su rekordne iznose, a u Hrvatskoj su rasle najviše u Europi. Istovremeno, trgovinama i supermarketima diljem Starog kontinenta prijeti nestašica maslaca. Europska proizvodnja mlijeka, odnosno poljoprivreda, više nema resursa kao prije i globalna potražnja je veća od ponude, pa zato cijene rastu, piše Jutarnji list.
Nešto bolje bi mogli proći oni proizvođači koji imaju vlastite resurse, samodostatni mljekari koji neće trebati platiti vrtoglave cijene u veleprodaji. No od oko 8000 tona maslaca, koliko ga se u Hrvatskoj potroši, više od čak 5000 tona dolazi iz uvoza. Najgore će u svakom slučaju proći kupci. Cijena maslaca je 2016. iznosila oko dva eura i deset centa, a sada cijena Dukatova maslaca od 250 grama doseže i četiri eura. Mliječni proizvodi, u koje naravno spada i maslac, u posljednje tri godine poskupjeli su 27 posto.
Podaci Eurostata otkrivaju da će u Hrvatskoj proizvođači za maslac morati platiti 8,49 eura po kilogramu. Maslac je skuplji samo u Češkoj, gdje je njegova veleprodajna cijena 8,58 eura.
Proizvodnja mlijeka u EU porasla je 0,7 posto između siječnja 2023. i srpnja 2024., pokazuju najnoviji podaci EU, no proizvodnja maslaca pala je 1,6 posto, što je povijesno niski rezultat. Proizvodnja sira je pak rasla za 3,2 posto. Resursa očito nema za oboje, a europski proizvođači su se opredijelili za sir.
- Cijene maslaca u EU bilježe značajan rast, primjerice u Njemačkoj preko 77 posto. Maslac je burzovna roba visoke volatilnosti, a na cijenu utječu brojni čimbenici, poput povećane potražnje za masnim proizvodima i istovremenog smanjenja masnoće u mlijeku diljem EU, uključujući Hrvatsku. Stoga, nagli rast ili pad cijena nije neuobičajena pojava - poručuju, pak, iz Dukata.
- Internacionalne cijene maslaca na godišnjoj razini skočile su 68 posto. Riječ je o izuzetno promjenjivom tržištu, te je stoga teško predvidjeti kako će se cijene kretati, no za očekivati je daljnji rast. Potražnja premašuje kapacitete proizvodnje, a valja znati da je već nekoliko godina poljoprivredna proizvodnja Europske unije u padu - smatra Branko Bobetić, direktor gospodarskog udruženja Croatiastočar.
Bobetić tvrdi da su problemi za europske poljoprivrednike započeli nakon odluke EU da zabrani uvoz maslaca u Rusiju, no ne nakon njezine invazije na Ukrajinu 2022., nego nešto ranije.
- Do 2014. u Europi je bilo maslaca koliko god poželite. No 2014. Rusija okupirala Krim, EU je kao zabranila uvoz maslaca u Rusiju, a upravo je Rusija tada bila najveći uvoznik. Takav lanac opskrbe je prekinut, a europski proizvođači su kao posljedicu tih sankcija pretrpjeli velike financijske gubitke.
Maslac je trebalo prodati na globalnim tržištima, a cijene su padale. Valja spomenuti i da zbog zelene tranzicije u Europskoj uniji, odnosno zbog novih tehnologija proizvodnje, sve dodatno poskupljuje, a to se sve održava na rast europskih poljoprivrednih proizvoda - dodaje Bobetić.
Bobetić tvrdi da se u Hrvatskoj 50 posto maslaca i dalje proizvodi u državi, dok se druga polovina uvozi. U najvećoj hrvatskoj tvrtki za proizvodnju mlijeka, Dukatu, izdali su priopćenju kojim upozoravaju na to da je proizvodnja u Hrvatskoj u neprekidnom padu.
- U posljednjih deset godina smanjena je za 28,8 posto, sa 602 milijuna kilograma proizvedenih u 2012. na 429 milijuna kilograma u 2021. - poručili su iz tvrtke.
Tržišno-informacijski centar Ministarstva poljoprivrede (TISUP) piše da je 2023. u odnosu na godinu ranije zabilježen pad otkupa kravljeg mlijeka za 7,02 posto, na broj od 377 milijuna litara.
