Stres i nezdravi stil života, manjak vremena te zagađenje, buka i ostali utjecaji stavili su wellness turizam u posebnu ulogu. Taj oblik turizma sada revitalizira psihofizičko stanje ljudi i dovodi osobu u ravnotežu. Aranžmani koji uključuju antistres aktivnosti sve više su traženi i vezuju se i za boravak i aktivnosti u prirodi kroz kombinaciju sa sadržajima koji se nude u zatvorenom prostoru. Kroz wellness turizam sadržaji kao što su tjelovježba, ekološka organska prehrana, meditacija, šetnje u prirodnoj šumi, ljekoviti tretmani kao i tretmani za njegu ali i poseban dizajn prostora vrlo su traženi.
Zdravstveni turizam, kako ističu Škoro i Gržinić (2018) seže daleko u prošlost i sve više jača. Način života, klimatske promjene i strahovi vode ka nezadovoljstvu i raznim bolestima. Slobodno vrijeme i putovanja su način kako se čovjek može relaksirati i opustiti te vratiti u ravnotežu.
Wellness i healtness oblici turizma su segment zdravstvenog turizma. Ispunjavaju u punom smislu riječi čovjekove potrebe i vraćaju ga pozitivnom način života koji uključuje više pažnje i brige za zdravlje ali kroz preventivu. Wellness turizam u svoju ponudu uključuje relaksaciju, outdoor aktivnosti, ekološku organsku prehranu, njegovanje tijela, time i osnaživanje duha te na taj način dovodi do jačeg samopouzdanja.
Foto: Pixabay
Koliko je zdravstveni i wellnes turizam postao važan segment u turističkoj ponudi jedne zemlje govori projekt EDEN. Održivi razvoj turizma je u fokusu tog projekta koji je pokrenula Europska komisija 2006. kako bi se stvorila europska mreža najljepših destinacija održivog turizma te promovirala netradicionalna i turistički manje razvijena turistička odredišta u državama članicama Europske unije kao i u državama kandidatkinjama. Projekt se pak provodi kroz program COSME čiji je cilj promovirati poduzetništvo te poboljšati poslovno okruženje kako bi se mala i srednja poduzeća mogla razviti u svom punom potencijalu te sudjelovati u globalnoj ekonomiji.
Teme natječaja osmišljene su na način da se istaknu i one europske destinacije koje nisu poznate niti razvikane i gdje je u ponudu uključena prirodna i kulturna baština, gastronomija koja je dio identiteta i autentičnosti područja te druge osobitosti.
Institut za turizam (https://www.iztzg.hr/hr/projekti/tomas-istrazivanja/) je proveo pilot istraživanje „Stavovi i potrošnja korisnika usluga zdravstvenog turizma u Hrvatskoj“ i u tom su istraživanju obuhvatili tri segmenta zdravstvenog turizma, wellness, lječilišni i medicinski, a istraživanje je provedeno na uzorku od 2540 ispitanika (1331 korisnika wellness usluga, 793 korisnika lječilišnih usluga, 416 korisnika medicinskih usluga) i 43 objekta/centra zdravstvenog turizma u Hrvatskoj (28 hotelskih objekata s wellness ponudom, 10 toplica i specijalnih bolnica, 5 poliklinika/klinika s ponudom medicinskih usluga
Prema istom istraživanju evo još podataka koji su posebno interesantni,“ korisnici wellness i medicinskih usluga pretežito su stranci (82 % i 73 %) te dolaze iz bližih tradicionalnih emitivnih turističkih tržišta dok su korisnici lječilišnih usluga pretežito domaći gosti (67 %). Zdravstveno-turističke usluge kupuju pretežito pojedinci srednje i starije dobi, dok su najmlađi u prosjeku korisnici wellness usluga (43 godine), a najstariji korisnici usluga u lječilišnom turizmu (58 godina)“.
Kako bi se uveli novi trendovi u antistres ponudi u welness i healtness turizmu nužno je povezati antistres terapije s turističkim odmorom.
Jedan od novih pristupa u wellness turizmu je ekspresivna art-terapija u sklopu odmora. Korištenjem kreativnih tehnika aktivira se i jača kreativni potencijal pojedinca te mu se pruža priliku da svoje unutrašnje stanje i vanjsku situaciju upozna na različite načine, što je preduvjet kreativne prilagodbe u novoj situaciji.
Ekspresivne art-terapije (Martinec, 2018; Hećimović, Martinec i Runjić, 2014; Levy, 1988), cijela grupa autora ističe kao učinkovite metode i prakse kroz glazbu, ples i pokret, pisanje, dramski izražaj, vizualnu umjetnost te druge kreativne procese u svrhu osobnog razvoja ali i društvene dobrobiti. Te vrste terapija posebno su pogodne za uključivanje u antistresnu ponudu jer se mogu izvoditi tijekom cijele godine za različite dobne skupine i tržišne niše i to u zatvorenom i otvorenom prostoru, pa tako i prirodna baština može biti dodana vrijednost.
U tu svrhu proveden je pregled znanstvene i stručne literature usmjeren na razmatranje specifičnih terapijskih pristupa koji su pogodni kao antistresne terapije. Izabrano je sedam terapija i za svaku od njih doprinos koji mogu pružiti u antistresnom doživljaju kao sadržaju turističke ponude.
To su tjelesno orijentirana psihoterapija prema Wilhelmu Reichu kao terapije pokretom, zatim terapija plesom, art-terapija, muzikoterapija, biljne terapije gemoterapija i fitoterpija, aromaterapija te u konačnici terapija bojama.
Foto: Pixabay
Art terapija
Art terapija je oblik psihoterapije i tu je stvaralaštvo vrlo bitno jer se na taj način izražava kroz likovnost i uporabu crtanja, slikanja, modeliranja, što je svojevrsni oblik igre (Ivanović, Barun i Jovanović, 2014 ). Vrlo značajan teorijski model za mnoge terapeute koji su u području art terapije, kreirao je Jung (1971) naglašavajući kreativnost i sam izvedbeni proces koji je zapravo put ka promjeni. Jedna od pionirki art-terapije, Margaret Naumbur (1958), dala je veliki doprinos jer je istaknula značaj i nesvjesnog i podsvjesnog u kome su bitne slike a ne riječi. Tako je izražavanje kroz likovnost odlična metoda za rješavanje konflikata, puno bolja nego kroz verbalni način izražavanja.
Art terapija je pogodna za rad sa grupom ali i individualcima, što je odlična mogućnost za antistresni program za različite tržišne niše u turizmu. Pražić ( 1987) ističke ruskog slikara i teoretičara umjetnosti Wassilya Kandinskog koji je bitan za art-terapiju. Likovni izraz je vrlo učinkovit kada mu se posvećuju i one osobe koje nisu umjetnici pa čak i one koje manje umjetničkog talenta i tehničke vještine, ali jednaku potrebu.
Jung (1971) ističe kako je slikanje zapravo vrsta istraživanja, gdje sliku na neki način prate i druge slike koje su u procesu istraživanja sadržaja, te se slike kroz svojevrsni razgovor „oživljavaju“. Za umjetnost je naglasio da je povezana sa egom, gdje je nesvjesno u fokusu. Može se reći da je to kontrolirani povratak, odnosno vraćanje u prošlost i podsvijest i za razliku od onog koje je svojevrsno nekontrolirano nestajanje u nesvjesnom što je i oblik psihoze.
Kako bi se povezalo to nesvjesno i svjesno tu je bitna aktivna imaginacija, tu su i simboli i načini kako se može krenuti ka razumijevanju a snovi, fantazija i umjetnost imaju veliku ulogu.. Jung (1971) navodi da art-terapija dobro harmonizira i stvara ravnotežu kada postoji preveliki fokus ka racionalnom što je i karakteristično za svakodnevni način života.
Za antistresnu terapiju najbolji oblik je grupni rad gdje se grupi zadaju teme koje mogu biti povezane s atrakcijskom osnovnom, npr. prirodnom i kulturnom baštinom koju su polaznici posjetili. Svakako se mora voditi računa o tome koliko one odgovaraju određenoj tržišnoj niši. Dokazano je kako su najbolje teme, one koje spontano nastaju u grupi a nije ih odredio terapeut. Kroz narativ cijeli se proces može povezati sa onim što su polaznici obišli kroz tematsku turu kao i određeno područje i znamenitosti, pa su upoznati s atrakcijama (Weller, 1993; Liebmann, 2005).
Emocije uz empatiju i estetski doživljaj prostora i određenu scenografiju posebna su vrijednost terapije prema Freedberg i Gallese (2007). Autori ističu da se na ovaj način razvijaju nesvjesne teme što pomaže razvoju mašte. Tako probuđena kreativnost je svojevrsni oblik igre a to je i dodana vrijednost kroz posebno iskustvo i doživljaj. Materijali koji se koriste mogu biti vezani i za prirodu, pa tako to mogu biti kamenčići s plaže, grančice i listovi iz obližnje prirodne šume, biljke i cvijeće. Tako terapija se može povezati s fitoterapijom i terapijom bojama uz različite tehnike, kao što su kolaž, glina za modeliranje, vodene i uljane boje, flomasteri, voštane boje, različiti oblici i boje papira, itd.
Nakon terapijski antistres seansi može se organizirati i prigodna izložba u zatvorenom ili otvorenom prostoru gdje se sudionici mogu slikati i staviti svoje fotografije na društvene mreže i opisati svoje iskustvo putem bloga. Ta terapijska metoda posebno je pogodna za povezivanje s lokalnom zajednicom koja se može pozvati na završnu prezentaciju u obliku izložbe radova.
