Brzi pad režima Bashara al-Assada u Siriji nakon uspješnog napredovanja islamističke paravojske Hayat Tahrir al-Sham (HTS), u prijevodu "Organizacija za oslobađanje Levanta", promijenit će odnose Sirije sa susjedima.
HTS je pet godina upravljala posljednjim velikim uporištem opozicije u regiji Idlib na sjeverozapadu zemlje. Kako se sada fokusira na konsolidaciju vlasti u glavnom gradu Damasku, postavlja se pitanje hoće li moći upravljati cijelom zemljom, posebno zbog prisustva brojnih drugih pobunjeničkih grupa, koje također žele svoj udio u podjeli vlasti
„Arapskim liderima se neće svidjeti urušavanje sirijske stabilnosti", napisao je Richard LeBaron, viši suradnik Programa za Bliski istok u think tanku Atlantic Council iz Washingtona.
Godinama su ključni saveznici Assada bili Rusija, Iran i trupe Hezbollaha, koje je podržavao Iran. Arapska liga, grupa od 22 zemlje, obnovila je veze s Assadovim režimom u svibnju 2023. nakon 12 godina izolacije zbog brutalnog odnosa prema lokalnom stanovništvu tijekom građanskog rata u Siriji.
Katar bi mogao preuzeti inicijativu za obnovu
Pema mišljenju LeBarona, među arapskim susjedima Sirije bi jedino Katar, koji se odlučno protivio Assadovom režimu, mogao preuzeti inicijativu u obnovi razorene, fragmentirane i ekonomski oslabljene zemlje. Novi lideri se nadaju ukidanju međunarodnih sankcija, ali tek će se vidjeti koji bi drugi akteri, osim Katara, mogli biti spremni pružiti podršku Siriji.
Grupa Hayat Tahrir al-Sham (HTS), koja je prethodno bila povezana s al-Qaedom, proglašena je od strane SAD-a stranom terorističkom organizacijom 2018. godine. Međutim, njen vođa Abu Mohammad al-Golani nedavno je rekao američkoj televizijskoj mreži CNN da su on i drugi lideri grupe s godinama evoluirali u svojim stavovima i razumijevanju islama, tvrdeći kako su ekstremni pogledi iz njihove mladosti s vremenom postali više umjereni.
U ponedjeljak je novinska agencija AP izvijestila da je Golani izjavio kako HTS neće nametati kodekse odijevanja ženama, niti se miješati u druge osobne slobode. Posljednjih godina ova milicija je pokazala toleranciju prema vjerskim manjinama, poput kršćana i Druza u područjima pod svojom kontrolom.
Napeti odnose sa susjedima
Susjedi Sirije, uključujući Libanon, Jordan, Irak i Izrael, su ojačali svoje granice i obranu duž granice. „Još je prerano u potpunosti procijeniti regionalne implikacije, ali sigurnosna pitanja dominiraju reakcijama susjednih država", kaže za Deutsche Welle Nanar Hawach, viša analitičarka za Siriju iz Međunarodne krizne grupe (International Crisis Group).
Hawach je dodala da Izrael pozdravlja pad Assada i njegovog režima, jer je Assad bio ključni saveznik Irana i Hezbolaha. „Ali i dalje uspostavlja sigurnosne mjere, uključujući područje Kuneitre i planine Hermon, gdje je uspostavio tampon zonu uz granicu".
„Izrael je također iskoristio priliku da vojno oslabi Assadove nasljednike bombardovanjem vojnih ciljeva, uključujući protuzračnu odbranu i aerodrom al-Mazzeh u Damasku", dodala je Hawach.
Medijska platforma Bloomberg također je izvijestila da je američka avijacija u nedjelju pogodila 75 meta ekstremističke grupe Islamska država (IS) u središnjoj Siriji, a predsjednik Joe Biden upozorio je da Assadovo svrgavanje s vlasti može otvoriti vrata ponovnom jačanju islamskog ekstremizma.
Oko 900 američkih vojnika trenutno je stacionirano u Siriji, kako bi spriječili ponovno jačanje IS-a. Oni također podržavaju i obučavaju kurdsku Jedinicu za zaštitu naroda (YPG) na sjeveroistoku zemlje. Analitičari kažu da HTS i IS nemaju zajedničke ciljeve, jer HTS želi kontrolirati Siriju i ne teži uspostavi globalnog kalifata.
Politička stabilizacija Sirije?
Analitičari kažu da će se, bez obzira na regionalne posljedice, novi vladari Sirije morati fokusirati na političku stabilizaciju ako žele biti priznati od strane Turske, Europske unije i Sjedinjenih Država. „Vrlo je vjerovatno da će svi ovi subjekti priznati novu HTS- vladu pod uvjetom da formira umjerenu administraciju, suzdrži se od sukoba s kurdskim YPG-om i ne podržava Hezbollah ili Hamas", izjavio je Julien Barnes-Dacey, direktor programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku u Europskom vijeću za međunarodne odnose.
„S obzirom na njihov neočekivani uspjeh u brzom svrgavanju Assada, opozicija će vjerovatno prihvatiti ove uvjete u zamjenu za pomoć i priznanje", dodao je on.
Burcu Ozcelik, viša suradnica na londonskom Kraljevskom institutu za obrambene studije (RUSI), specijalizirana za pitanja sigurnosti na Bliskom istoku, kaže za DW da, iako „Sirija ima malo iskustva s demokratskim institucijama i suočava se s velikim rizikom od nereda i čak teritorijalne fragmentacije", ovo bi mogao biti „pravi trenutak" koji može donijeti „početak dugoročnog političkog rješenja".
Prema njenom mišljenju, moguće je zamisliti i provedbu UN-ove Rezolucije 2254, koja poziva na slobodne i demokratske izbore u Siriji. „Bit će ključno da proces bude što inkluzivniji, uz minimalno miješanje izvana, kako bi se podržao autohtoni sirijski plan", rekla je Burcu Ozcelik.
Povratak raseljenih osoba
Nakon Assadovog svrgavanja, sirijsko stanovništvo dalo se u pokret. Sada je moguće ući u dijelove Sirije, koji su ranije bili nedostupni. To je slučaj i s regijom Idlib, s oko četiri milijuna uglavnom raseljenih Sirijaca, koji su posljednjih pet godina živjeli pod kontrolom HTS-a.
„Zabilježili smo dolazak preko 370.000 ljudi u Idlib iz drugih provincija", rekao je DW-u David Carden, zamjenik regionalnog humanitarnog koordinatora UN-a za Siriju. „Situacija s raseljenim osobama se mijenja, jer se ljudi vraćaju kućama", dodao je optimistično.
