Način na koji punimo tanjure igra značajnu ulogu u funkcioniranju našeg mozga, utječući na raspoloženje i cjelokupno mentalno blagostanje.
Hrana loše kvalitete - bogata prerađenim i rafiniranim šećerima i zasićenim mastima može štetno utjecati na zdravlje mozga. Čak i način pripreme ili pakiranja hrane, primjerice u plastične posude koje sadrže štetne tvari poput bisfenola A (BPA), kemijskog spoja koji se prvenstveno koristi u proizvodnji plastike, može unijeti toksine povezane s raznim bolestima.
Kimberly Snodgrass, registrirana dijetetičarka nutricionistica i glasnogovornica Akademije za prehranu i dijetetiku, rekla je za The Epoch Times da ova hrana može dovesti do značajnih promjena u mozgu povezanih s depresijom i anksioznošću.
"Loše prehrambene navike smanjuju sivu tvar i mijenjaju razinu neurotransmitera u mozgu", objasnila je.
Pregled iz 2023. u Ageing Research Reviews pokazao je da su zdravi obrasci prehrane i hranjive tvari povezani s prednostima prikazanim u rezultatima neuroimaginga, pokazujući zaštitni učinak protiv starenja mozga i neurodegeneracije. Nasuprot tome, nezdrava prehrana povezana je s lošijim kognitivnim performansama i smanjenjem volumena mozga.
Nezdravi obrasci hranjivih tvari i prehrane također su povezani s povećanim beta-amiloidnim peptidom, koji se nakuplja kao karakteristika Alzheimerove bolesti.
Metaanaliza objavljena u časopisu Clinical Nutrition istaknula je ključnu ulogu upale u patofiziologiji poremećaja mentalnog zdravlja, uključujući depresiju. Ova sveobuhvatna studija, koja je uključivala više od 100.000 sudionika, uspostavila je jasnu vezu između proupalnih dijeta i povećanog rizika od depresije.
Posljedično, usvajanje protuupalne dijete može biti učinkovita preventivna mjera i intervencija za ublažavanje simptoma depresije i smanjenje povezanih rizika.
Da biste optimizirali zdravlje mozga, držite se svježe. Usredotočite se na organske svježe proizvode bez GMO-a, nezasićene cjelovite masti i minimalno prerađenu hranu. Birajte nemasno meso i ribu (ovisno o vašim prehrambenim preferencijama), lisnato povrće, bobičasto voće, orašaste plodove, masnu ribu, tamnu čokoladu s najmanje 70 posto kakaa i nezaslađeni čaj.
Dajte prednost opcijama "od farme do stola" kad god je to moguće i ciljajte na proizvode bez pesticida.
Snodgrass je savjetovala izbjegavanje hrane siromašne hranjivim tvarima poput alkohola i jednostavnih šećera kako bi se podržalo zdravlje mozga i mentalnog zdravlja.
"Iako ih ne morate potpuno eliminirati, bitno ih je ograničiti. Vaš mozak će vam biti zahvalan što ste smanjili prerađenu hranu koja je bogata zasićenim mastima, trans mastima, dodanom soli i šećerom, jer je cilj smanjiti upalu i oksidativni stres", dodala je.
"Promjena prehrane može značajno utjecati na vaše zdravlje. Iako ne biste trebali očekivati da ćete rezultate vidjeti preko noći, dosljednost će s vremenom dovesti do primjetnih promjena. Zapamtite, što bolje hranite i brinete o svom tijelu, to će vam ono više uzvraćati", rekao je Snodgrass.
Prilikom početnih promjena u prehrani, uobičajeno je da se ljudi ne osjećaju dobro, pogotovo ako rade nagle promjene, rekao je Misra.
"Osobno se zalažem za male, postupne promjene. Praksa vodi napretku, a mi želimo da te prilagodbe budu održive, da postanu cjeloživotni stil života", napomenula je.
Dodala je da se poboljšanja mogu početi manifestirati nakon prvog ili drugog tjedna i obično postaju očitija do trećeg tjedna.
