Sueski kanal danas slavi 155. rođendan, s obzirom na činjenicu da je za javnost otvoren 17. studenog 1869. godine.
Računa se da je u njegovu gradnju bilo uključeno milijun i pol ljudi iz različitih zemalja svijeta. Isprva su ga gradili samo Egipćani – i to uglavnom pod prisilom lokalnih vlasti, no s vremenom su im se pridružili i radnici iz brojnih drugih država.
Britanci se protivili
Gradnjom je rukovodio Francuz Ferdinand Marie de Lesseps. Godine 1854. u Egiptu je dobio koncesiju za probijanje Sueske prevlake. Na temelju projekta austrijskog inženjera Aloisa Negrellija von Moldelbea, osnovao je 1858., unatoč britanskom protivljenju, Suesku kompaniju za izgradnju kanala (Compagnie universelle du canal maritime de Suez), s kapitalom oko 200 milijuna franaka.
I Hrvati dali doprinos
Prema nekim statistikama, u izgradnju je bilo uključeno i oko tri tisuće Hrvata. Među njima posebno su se istaknuli građevinski inženjer Antun Luković kao Lessepsov suradnik te Andrija Lončarić Josipov koji je bio zadužen za, kako navodi niz izvora, uklanjanje zadnje prepreke koja je razdvajala dva mora.
Sueski kanal gradio se u vrlo teškim uvjetima. Svi su se materijali za gradnju dopremali iz Europe uz pomoć nekoliko tisuća deva, što je usporavalo cijeli proces. Povrh svega, nestašica pitke vode bila je svakodnevna pojava. Pretpostavlja se da je tijekom gradnje umrlo oko 125 tisuća osoba od posljedica kolere i drugih zaraznih bolesti.
Važan za globalni prijevoz robe
Kada je izgrađen u studenom 1869. godine, kanal je bio dug 164 kilometra i dubok oko osam metara. U novije vrijeme napravljene su dodatne preinake, pa je sada dugačak oko 193 kilometra, dubok 24 metra i širok 205 metara.
Smješten na teritoriju Egipta, ‘omeđuju’ ga luke Port Said na Sredozemnom moru i luka Suez u istoimenom zaljevu Crvenog mora, a najveća mu je dubina 24 metra. Na površini, najveća širina mu iznosi 313 metara, a pri dnu 121 metar.
Lani je kroz Sueski kanal prošlo 22 posto robe koja se trasportira od prodavača do kupaca morem, navodi UNCTAD.
