Diljem svijeta danas obilježavamo Svjetski dan hrane koji, uz slogan "Pravo na hranu za bolji život i budućnost", osvjetljava nevolje 733 milijuna ljudi koji se suočavaju s glađu. Prema Organizaciji UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO), Svjetski dan hrane obilježit će se stotinama aktivnosti u 150 zemalja.
“Poljoprivrednici diljem svijeta proizvode dovoljno hrane da nahrane više ljudi nego što ih ima u svijetu, ali glad i dalje postoji. Oko 733 milijuna ljudi diljem svijeta suočava se s glađu zbog vremenskih nepogoda, sukoba, ekonomskih previranja, nejednakosti i pandemija. To najviše pogađa siromašne i ranjive, od kojih su mnogi uključeni u poljoprivredne aktivnosti, odražavajući sve veće nejednakosti između i unutar zemalja," rekao je FAO.
Naglasili su kako svatko treba imati pravo na primjerenu prehranu jer je to treća najosnovnija ljudska potreba nakon zraka i vode. Ljudska prava, poput prava na hranu, život i slobodu, rad i obrazovanje, također su sadržana u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i dva pravno obvezujuća međunarodna pakta.
Važnost održive proizvodnje i sigurnosti hrane istaknuta je i na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani na Svjetski dan hrane, koji se obilježava na obljetnicu osnutka FAO-a. U priopćenju su pozvali sve dionike da odgovornim ponašanjem i podržavanjem lokalne proizvodnje hrane doprinesu održivoj budućnosti. "Zajedno možemo oblikovati budućnost koja će biti održivija i pravednija za sve", istaknuli su.
Među ostalim, napisali su da je jedna od najvećih prijetnji suvremenoj poljoprivredi i ljudskom zdravlju sve veća otpornost bakterija na antibiotike, što posebno zabrinjava u stočarstvu, te da samodostatnost povrća u Sloveniji ostaje veliki izazov.
Potvrđuje to i Državni zavod za statistiku. Uoči Svjetskog dana hrane objavio je da je samodostatnost u odnosu na desetogodišnji prosjek (2013.-2022.) porasla samo kod žitarica (za sedam postotnih bodova), a smanjena kod voća (za 18 postotnih bodova), krumpira (za devet postotnih bodova). ) i povrća (za osam postotnih bodova).
Među životinjskim poljoprivrednim proizvodima, stupanj samodostatnosti bio je najveći za jaja (95 posto). U odnosu na desetogodišnji prosjek smanjena je za med (za 44 postotna boda), a povećana za meso (za dva postotna boda) i jaja (za jedan postotni bod).
Lani je stupanj samodostatnosti u biljnim poljoprivrednim proizvodima u Sloveniji bio najveći kod žitarica (80 posto), a najniži kod voća (16 posto) zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta za njegovu proizvodnju.
Izračuni statističara pokazuju i da je od rujna prošle do ove godine hrana poskupjela za ukupno 1,4 posto. Prema pojedinim skupinama hrane najviše je poraslo voće (za 11,1 posto) i slatki proizvodi (za pet posto), dok su najviše pojeftinili povrće (za 1,4 posto), kruh i proizvodi od žitarica (za 0,8 posto). te riba i plodovi mora (za 0,7 posto).
