On je izazivač kancelara Olafa Scholza iz Socijaldemokratske stranke (SPD) i trenutno je favorit za premijersku funkciju. Friedrich Merz, predsjednik Demokršćanske unije (CDU) i šef zastupničkog kluba demokršćanskih stranaka CDU/CSU u Bundestagu, vratio se u parlament 2021. godine nakon dvanaestogodišnje pauze. Sada, kao kandidat za kancelara iz redova CDU-a i CSU-a, želi naslijediti Scholza.
U slučaju pobjede na izborima u Njemačkoj, ovaj 69-godišnjak bi bio najstariji kancelar u trenutku preuzimanja dužnosti od vremena Konrada Adenauera, koji je 1949. godine, kao prvi kancelar nove SR Njemačke, preuzeo ovu funciju sa 73 godine.
I kancelar Scholz i njegov izazivač Merz su pravnici, ali potpuno su različiti tipovi. Političar CDU-a odmah upada u oči kada uđe u prostoriju ili izađe na tribinu. U direktnom kontaktu djeluje pristupačno i čak duhovito. Međutim, kada se, što često radi, previše okomi na sugovornike, to ne ostavlja uvijek povoljan dojam.
Dva politička života
Merz je imao dva politička života – jedan prije istočnonjemačke političarke Angele Merkel i jedan poslije nje. Kada je Merkel 2002. preuzela vlast u Klubu zastupnika CDU i CSU, a potom 2005. postala kancelarka, znatno konzervativniji Merz se povukao. Godinama je bio daleko od politike.
Još 2001. godine sam je sebe u razgovorima istakao kao kandidata za kancelara na izborima 2002. godine. Međutim, demokršćani su se tada odlučili za bavarskog političara iz CSU-a Edmunda Stoibera, koji se suprotstavio kandidatu SPD-a Gerhardu Schröderu - i izgubio. Merz se postepeno udaljavao od političke scene i ponovo radio kao pravnik. 2009. se više nije kandidirao za Bundestag.
Tko je zapravo Friedrich Merz, čovjek koji je izgubio bitku s Angelom Merkel i koji se tako kasno vratio u politiku? On je Vestfalac iz Sauerlanda – brdovitog kraja na zapadu Njemačke. Katolik je i pravnik, kao i njegov otac. Do danas živi nedaleko od mjesta gdje je rođen. S 33 godine, on je 1989. godine ušao u Europski parlament kao zastupnik CDU-a, gdje je ostao pet godina.
Čovjek BlackRocka
Potom je prešao u Bundestag, gdje je brzo stekao reputaciju dobrog i oštrog govornika. Njegove riječi u zastupničkom klubu imale su težinu.
Merzov izlazak iz politike bio je odskočna daska u poslovnom svijetu. Od 2005. do 2021. radio je u jednoj međunarodnoj odvjetničkoj kancelariji i preuzimao vodeće pozicije u nadzornim i upravnim odborima. Od 2016. do 2020. bio je predsjednik Nadzornog odbora njemačkog ogranka najveće svjetske kompanije za upravljanje imovinom – BlackRock.
Nakon što je Merkel najavila svoje povlačenje iz politike 2021. godine, Merz se vratio i postepeno napredovao. U trećem pokušaju, CDU ga je krajem 2021. izabrala za predsjednika stranke. Do tada je izgradio reputaciju ekonomsko-liberalnog predstavnika konzervativnog krila CDU-a.
"Problemi sa strancima" i "mali paše"
Još 1990-ih Merz se u Bundestagu izjašnjavao protiv liberalizacije zakona o pobačaju i protiv preimplantacijske dijagnostike. Kada je parlament 1997. godine odlučio da se silovanje u braku zakonski tretira kao i svako drugo silovanje, Merz je glasao protiv te mjere.
Kao zastupnik CDU-a, uvijek je bio za korištenje nuklearne energije. Zalagao se za liberalniju ekonomsku politiku i smanjenje birokracije. Još prije 25 godina kritizirao je njemačku politiku migracija, govoreći o "problemima sa strancima" i insistirajući na konceptu "vodeće kulture" (Leitkultur).
Neke od tih tema ponovo pokreće – u izmijenjenim političkim i društvenim okolnostima. Početkom 2023. godine govorio je o nedostatku integracije stranaca u Njemačkoj. U emisiji Markus Lanz na ZDF-u rekao je: "Postoje ljudi koji u Njemačkoj zapravo nemaju što tražiti, koje već duže vrijeme toleriramo, koje ne vraćamo i ne deportiramo, a onda se čudimo što dolazi do ovakvih ekscesa." Također je tvrdio da očevi oduzimaju nastavnicima i profesorima, naročito profesoricama, svaki autoritet nad njihovom djecom, koja su zapravo "male paše".
Iz vrha CDU-a i poslaničkog kluba demokršćanskih stranaka više se ne čuju suprotstavljena mišljenja povodom takvih izjava. Poslije Merkelinih godina, mnogi njeni politički suborci, koji su se zalagali za progresivniji kurs, napustili su stranku.
Sukob s Markusom Söderom
Najviše otpora Merzu danas dolazi iz sestrinske stranke CSU-a. Njihov lider Markus Söder, koji je izgubio unutarstranačku borbu za kandidaturu za kancelara, ne propušta priliku da ga podbada, unatoč mnogim javnim iskazima lojalnosti.
Od kasnog ljeta 2024. godine Merz je izgubio dio svoje sigurnosti i suverenosti. Nekoliko puta je naknadno korigirao vlastite izjave. Na berlinskoj političkoj sceni, međutim, uspio je učvrstiti novi kurs Bundestaga, kako sam tvrdi. On kaže da je "paralelno pokrenuo, vodio i dovršio ovaj proces i u CDU-u, kroz novo programsko načelo stranke". Njegov zaključak: "Vratili smo se na pravi put."
Time se Merz profilira kao konzervativni demokršćanin. Slično kao prije 20 godina, sada ponovo razmatra povratak nuklearnoj energiji i zagovara restriktivniju migracijsku politiku. Koliko mu se era kancelara Scholza i "semafor-koalicije" već čine prošlošću, pokazao je izjavom odmah nakon raspada vlade SPD-a, Zelenih i FDP-a: "Semafor-vlada je prošlost, nije propala samo zbog FDP-a, već zbog nedostatka zajedničke osnove za rad vladajuće koalicije od samog početka."
Merz želi zamijeniti Scholza i ankete govore da za to ima dobre šanse. S kojim koalicijskim partnerima će on formirati novu vladu, ostaje otvoreno pitanje.
Fotografija: Michael Kappeler/dpa/picture-alliance
