Ogroman prostor gdje Grad može pomoći poduzetnicima kako bi svojim zaposlenicima mogli nastaviti dizati plaće jest u poreznom rasterećenju rada, napomenula je Irena Weber, direktorica HUP-a.
– Moramo njegovati kulturu rada, a porezna politika to baš ne odražava. Ključno je rasteretiti rad, a opteretiti druge izvore prihoda. Rad, obrazovanje, aktivnosti i fokus na industrije veće dodane vrijednosti trebaju nam za veće plaće i bolji standard građana. Porezni klin na srednje i više plaće najviši je u Europi, 46 posto, zbog čega smo nekonkurentni. Visokoobrazovani zaposlenici plaćaju najviše stope poreza na dohodak – upozorila je Weber.
Među brojnim projektima izdvojio je uklanjanje grafita, uređenje pročelja i ulaganja u IT inovacije. No, Grad ulaže i u velike kapitalne projekte, među kojima se ističe dugo najavljivani kongresni centar za poslovna događanja koji Zagrebu nedostaje.
– To je ključna investicija za biznis. Hoteli su nam mjesecima i godinama unaprijed bukirani te za to imamo konkretan plan – najavio je Tomašević, ne želeći otkriti više detalja o kongresnom centru.
Prosječna godišnja ulaganja u gradske zgrade tijekom posljednjih deset godina iznosila su oko 30 milijuna eura, dok ove godine ta brojka iznosi čak 343 milijuna eura, i to bez ulaganja u prometnu infrastrukturu. Riječ je o udeseterostručenju kapitalnih ulaganja u odnosu na desetogodišnji prosjek.
Ogromna kapitalna ulaganja nastavit će se i dalje, od gradskih poduzeća do ključne infrastrukture poput mostova, dok je kreditna zaduženost Grada u međuvremenu smanjena za 20 posto. Podsjetio je i na trenutne projekte u gradu poput Paromlina, Bazena Špansko, Doma sportova, Stadiona u Kranjčevićevoj, Sarajevske ceste, tramvajske pruge u Henizelovoj, ali i projektima priuštivog stanovanja, gradnje škola i vrtića te gospodarenja otpadom.
Između ostaloga, spomenuo je i razvoj u području turizma, navodeći kako je potrošnja na zagrebačkom Adventu ove zime bila 96 milijuna eura, što je rast od 86 posto u odnosu na 2016. godinu.
