Tko je najveći gubitnik američke carinske politike na financijskim tržištima? Ako pitate valutne stručnjake, odgovor je jasan: američki dolar. Za razliku od burzi, koje su uspjele nadoknaditi dobar dio svojih gubitaka, zasad nema naznaka sličnog oporavka američke valute.
Euro na trogodišnjem maksimumu u odnosu na dolar
Najava novih carina od strane američkog predsjednika Donalda Trumpa nedavno je izazvala pravu rasprodaju dolara. Investitori su se okrenuli euru, jenu i švicarskom franku. Riječ je o dramatičnom razvoju događaja bez presedana u povijesti burze, piše Deutsche Welle.
U samo par dana vrijednost eura je porasla u odnosu na dolar. U određenim trenucima jedan euro vrijedio je više od 1,14 dolara. Time je zajednička europska valuta dosegla najvišu razinu u posljednje tri godine. Indeks dolara, koji pokazuje vrijednost američke valute u usporedbi sa šest glavnih svjetskih valuta, pao je na dvoznamenkast broj po prvi put od 2022. godine. Promjene ovog trenda se još ne naziru.
U pozadini je strah investitora od posljedica Trumpove nepredvidive carinske politike. Tržište sada procjenjuje da su rizici za rast američkog gospodarstva veći od inflacijskih rizika. Stručnjaci smatraju da se rizik od ulaska SAD-a u recesiju zbog viših uvoznih carina drastično povećao.
Trump je uništio povjerenje
Status dolara kao sigurne luke ubrzano se urušava. Tržište počinje preispitivati ulogu dolara kao glavne svjetske valute. To ne mijenjaju ni nedavno najavljeni izuzeci od carina za pametne telefone, laptope i automobile, jer kompanije još uvijek nemaju sigurnost u planiranju. Koliko dugo mogu vrijediti "privremeni" izuzeci od carina? Sve ovisi o sljedećem potezu američkog predsjednika.
Očito je da i Trump u određenoj mjeri to shvaća, naglašava valutna stručnjakinja Commerzbanke Antje Praefcke. “Ali šteta je već učinjena, povjerenje je uništeno.” Dokle god ta neizvjesnost traje, pojasnila je, teško je očekivati ozbiljniji oporavak dolara za sve koji su uključeni u globalna i gospodarska zbivanja.
Sam Trump će vjerojatno sa simpatijama gledati na rasprodaju američke valute, jer je slabljenje dolara kao svjetske rezervne valute jedan od deklariranih ciljeva njegove carinske politike. Logika iza toga: slabija domaća valuta smanjuje golemi državni dug, kao i američki trgovinski deficit.
Trenutna devalvacija dolara od strane Trumpa i njegovih savjetnika više je “neplanirana” nuspojava američke carinske politike. Cilj je natjerati američke kreditore da pristanu na koordiniranu devalvaciju dolara u nadolazećim danima i tjednima kako bi američki izvoz postao konkurentniji. “Mar-a-Lago sporazum” ključni je pojam.
“Sporazum” o devalvaciji dolara?
U pozadini je ideja Stephena Mirana, novog predsjednika Savjetodavnog odbora američkog predsjednika za ekonomska pitanja: Na temelju “Plaza sporazuma” (Plaza Accord) iz 1985. godine, strani bi vjerovnici trebali pretvoriti svoje američke državne vrijednosne papire u obveznice s iznimno dugim rokom dospijeća od 100 godina – i to s niskim ili nikakvim kamatama.
To je trgovina koju nijedna država ne bi dobrovoljno prihvatila, osim ako joj se ne zaprijeti visokim carinama ili ukidanjem američke vojne zaštite.
Stručnjaci su uvjereni: Miran i Trump igraju se vatrom. Glavni ekonomist LBBW-a Moritz Kremer govori o “iznimno opasnoj ideji”. Prema njegovim riječima, ne postoji sigurniji način da se naruši povjerenje u dolar.
“U svim financijskim krizama američke državne obveznice bile su sigurno utočište. Taj ‘Mar-a-Lago sporazum’ uništio bi to utočište”, upozorava Kremer. “Rezultat bi bila financijska kriza globalnih razmjera.”
Zapravo bi ukidanje dolara kao svjetske valute imalo dramatične posljedice i za same Sjedinjene Američke Države: potražnja za dolarom više ne bi bila "neelastična", a interes za američkim državnim obveznicama i dionicama značajno bi opao. Prihodi – a time i kamate koje bi američka vlada morala isplaćivati svojim vjerovnicima – znatno bi porasli.
Dosadašnje jednostavno refinanciranje američkog državnog duga na financijskim tržištima bilo bi znatno otežano. Američka vlada više se ne bi mogla beskonačno zaduživati – iako joj je to prijeko potrebno, jer su SAD, u apsolutnim iznosima od gotovo 37 bilijuna dolara, najzaduženija država na svijetu.
Kolaps dolara također bi izravno pogodio američke kompanije i potrošače, a time i Trumpove birače: morali bi prihvatiti ogroman pad životnog standarda i gubitke blagostanja – i tako snositi posljedice zbunjujuće ekonomske politike svog predsjednika. Ekonomisti iz Goldman Sachsa procjenjuju da čak ni velikodušna porezna rasterećenja ne bi mogla nadoknaditi te gubitke.
Trumpov savjetnik iznenađen padom burze
Jesu li Miran i Trump razmišljali o svemu tome? Zapravo se ekonomsko-politički koncept američke vlade u mnogim segmentima do sada pokazao kao prekratkovidan i loše promišljen, a mnoga Miranova očekivanja nisu se ostvarila.
Primjerice, Trumpov savjetnik je u dokumentu iz studenog 2024. predvidio da nakon objave američkih carina na burzama gotovo neće biti nikakvih potresa. Stvarnost je, kako svi znamo, bila posve drukčija.
