Eurostat, statistička agencija Europske Unije objavila je dugo očekivane podatke o rastu cijena hrane na razini EU-a. Agencija prikuplja i objavljuje statističke podatke iz država članica, ali i onih izvan nje. Podaci iz posljednjeg istraživanja koje donosi su usporedba kretanja cijena iz 2021. i 2022. godine, a statistika je podijeljena po članicama Unije.
Protekle godine obilježila su brojna geopolitička previranja, počevši od pandemije covid virusa koja je dobrano potresla svjetsku ekonomiju i dostavne lance te pred proizvođače i potrošače stavila izazove koji su transformirali globalnu ekonomiju, pa do konflikta u Ukrajini koji je dodatno uzdrmao brojna tržišta i industrije primarno u Europi, ali i na globalnoj skali. Porast životnih troškova posebno se odrazio na energetsku i prehrambenu industriju, a s uvođenjem Eura kao službene valute u Hrvatskoj brojni građani primijetili su zaokruživanje cijena od strane maloprodajnih lanaca, posljedično i ostalih uslužnih djelatnosti.
Uz opću statistiku prehrambenih proizvoda, podaci koje donosi Eurostat segmentirani su i po glavnim skupinama kao što su primjerice mlijeko i mliječni proizvodi, riba, povrće i meso. Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, koji pokazuje promjene cijena u trgovinama i solidan je pokazatelj inflacije, cijena hrane u Hrvatskoj u prosincu 2022. bila je za 19.7% viša u odnosu na prosinac 2021. godine. Ovakvo povećanje u usporedbi s ostalim članicama na razini je Njemačke, dok je Mađarska rekorder s porastom cijena od čak 49.6 posto. Ovakav porast neznatno je pak veći od prosjeka EU, dok su pojedine članice kao što je Italija uspjele cijene zadržati nešto ispod prosjeka.
U nastavku smo istaknuli neke od najrelevantnijih prehrambenih proizvoda i fluktuacije u cijenama prema najnovijem istraživanju.
Kruh skuplji od prosjeka Unije!
Kruh usprkos tradicionalno niskoj maloprodajnoj cijeni još uvijek uživa titulu jednog od najrelevantnijih prehrambenih proizvoda. Cijena kruha u Hrvatskoj u mjerenom periodu značajno je porasla u usporedbi s prosjekom EU, što je posebno zanimljivo ako uzmemo u obzir da je rast uvoznih cijena bio manji nego li u primjerice Njemačkoj ili Italiji. U Hrvatskoj prosječna cijena kruha porasla za čak 37,7%, što je 14,5% više od Europskog prosjeka u istom periodu.
grafika 1: Porast cijene kruha od 2020. - 2022. godine (izvor: Eurostat)
Od mesa, piletina i dalje najpovoljnija!
Meso je vrlo opsežna kategorija prehrambenih proizvoda, koja tradicionalno zauzima izrazito visoko mjesto kod potrošača te ujedno predstavlja značajan dio prehrambene industrije. Usprkos dojmu potrošača kako je meso kategorija koja je u proteklom periodu značajno povisila cijene, realnost je ipak nešto blaža. U mjerenom periodu rast cijena mesa u Hrvatskoj je u skladu s općim prosjekom EU koji iznosi 17%, što je više nego li u Italiji, ali manje od rasta u Sloveniji ili Njemačkoj. Mađarska je i u ovoj kategoriji negativni rekorder s porastom od čak 40% u mjerenom periodu. Krajem prošle godine proizvođačke cijene mesa na domaćem tržištu rasle su pak manje od prosjeka EU, a posebno je zanimljiv podatak da je specifično rast cijena piletine (od 18.1%) bio najmanji među promatranim zemljama te za čak cca. 5% manji od prosjeka EU.
grafika 2: Porast cijene mesa peradi od 2020. - 2022. godine (izvor: Eurostat)
Ulje i masti!
S početkom konflikta između Rusije i Ukrajine tržište ulja značajno je potreseno, primarno uslijed činjenice da je Ukrajina značajan izvoznik ulja i žitarica. Međutim, usprkos crnim predviđanjima cijene ulja su se stabilizirale te je to kategorija koja je u kontekstu Hrvatske poskupila najmanje od promatranih zemalja. Bitno je istaknuti i podatak kako su proizvođačke cijene u Hrvatskoj rasle znatno manje od uvoznih te su u usporedbi s prosincem 2021. godine porasle za svega 5,5%.
Mlijeko, sir i jaja, viši od prosjeka!
Potrošačke cijene mlijeka, sira i jaja u maloprodajnim lancima i trgovinama u Hrvatskoj su bile veće od prosjeka EU, s time da je Hrvatska do kolovoza imala najznačajniji porast cijena kad je u pitanju svježe punomasno mlijeko. Od kolovoza 2022. pa do kraja godine cijena je doduše naglo pala, čime je Hrvatska godinu završila s najmanjim poskupljenjem među promatranim zemljama. Namirnica koja je imala znatan porast cijena definitivno su jaja, koja su u mjerenom periodu poskupila u prosjeku za čak 64.5%, daleko iznad prosjeka EU koji je iznosio 30.2%. Rast cijena sira i mliječnih proizvoda usprkos poskupljenjima ne odstupa značajno od prosjeka EU.
Podaci pokazuju kako je u pojedinim kategorijama poskupljenje prelazilo prosjek EU, no u pravilu su odstupanja od prosjeka neznatna, dok je kategorija jaja definitivno predvodnik negativnih trendova s gotovo dvostrukim porastom u usporedbi s prosjekom Europske Unije. U usporedbi sa susjedima Italija se može pohvaliti manjim rastom cijena u prosjeku, dok je Mađarska prema brojnim pokazateljima u daleko goroj situaciji.
Što nas očekuje?
Za komentar Eurostatovih podataka upitali smo jednog od vodećih ekonomskih analitičara i profesora ekonomske grupe predmeta na Fakultetu političkih znanosti Luku Brkića.
Smatra kako ne možemo biti zadovoljni promjenama cijena na domaćem tržištu. Prvenstveno zbog inflacije koja je takva kakva je, nebitno je li 10 ili 13% , već posljedično zbog rasta cijena općenito. Kada na taj evidentan rast, ističe Brkić, dodate porast cijena energenata, sve to direktno ugrožava onaj dio naših sugrađana slabije kupovne moći. 'Nije isto pričamo li o onom djelu stanovništva koje kupuje i konzumira 'luksuznije' namirnice, primjerice alkoholna pića ili govorimo o najranjivijoj skupini građana, socijalno najugroženijima. Za njih, individualna inflacija na razini potrošačke košarice iznosi i 30 do 40%.'
Što se tiče očekivanja i trendova koji nas očekuju, posebno kod osnovnih živežnih namirnica poput mlijeka, sira, jaja, kruha ili mesa, Brkić ističe kako je teško predviđati.
„Ni meteorologija nije sasvim pouzdana i egzaktna znanost pa tako ni ekonomija, a to su činjenice koje se rijetko ističu, posebno kad iznosimo ovakva nekakva predviđanja. Svakako je procjena kako će u ovoj godini doći do dezinflacije samim tim i do smirivanja tržišta i cijena. Ipak i na to će utjecati brojni vanjski faktori koji su svima poznati, poput rata u Ukrajini, daljnjeg razvoja pandemije i tako dalje.'
'Mislim da neće doći do drastičnog smanjenja inflacije ili cijena u toj skupini najosnovnijih namirnica te da će se postojeće cijene zadržati. Iluzorno je očekivati kako će se one vratiti na razinu od 31. prosinca ili 31. listopada. Jednostavno idemo u tom smjeru, startamo sa ovih pozicija, sa razine cijene koju sada imamo. Samo se možemo nadati kako će taj rast i inflacije te cijena općenito, ipak biti nešto niži'. zaključio je Brkić.
Izvor: prof. dr. sc. Luka Brkić Foto: Zeljko Puhovski / CROPIX
