Nakon dvodnevne sjednice Ustavni sud se očitovao priopćenjem u kojemu su naveli kako će sudac Zlatko Knežević od 2. siječnja naredne godine prestati obnašati tu dužnost jer je podnio zahtjev za prijevremeno umirovljenje koji je sada usvojen.
Druga sudačka pozicija rezervirana za kandidata kojega imenuje RS od ranije je upražnjena jer je sudac Miodrag Simović u mirovnu otišao ranije ove godine a vlasti u Banjoj Luci odlučile su kako neće imenovati njegova nasljednika.
Nakon toga su i Kneževića pozvali da podnese ostavku a on je na to odgovorio zahtjevom za prijevremeno umirovljenje.
Vlasti RS predvođene Miloradom Dodikom na taj način pokušavaju potkopati Ustavni sud BiH i činjenicom da u njemu više nema sudaca iz RS-a osporiti njegov legitimitet odnosno odluke koje sud donosi.
Dodikov je cilj natjerati partnere u vlasti na donošenje novog zakona o Ustavnom sudu kako bi se iz njega izbacilo troje stranih sudaca. Taj je zahtjev prihvatljiv HDZ-u BiH no na njega za sada ne pristaju stranke iz bošnjačko-građanskog bloka koje čine vladajuću koaliciju.
Parlament RS u međuvremenu je donio zakon o zabrani provedbe presuda Ustavnog suda BiH na teritoriju tog entiteta. Reagirao je visoki predstavnik Christian Schmidt koji je 1. srpnja taj zakon poništio no vlasti u Banjoj Luci to ne kane poštovati.
Dodik uporno inzistira na novom zakonu a ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković poručio mu je kako na taj ustupak ne može računati.
"To je ucjena na koju ne pristajemo", izjavio je Konaković.
Dodikovi napadi na Ustavni sud BiH prouzročili su najtežu političku krizu BiH od uspostave nove vlasti na temelju rezultata izbora provedenih 2022. godine i za sada nema naznaka kako će ona biti riješena.
