Češka, zemlja s oko deset milijuna stanovnika, desetljećima slovi kao „pivska nacija". Nigdje u svijetu ne popije se više piva po glavi stanovnika nego upravo ovdje – Češka se godinama nalazi na vrhu svjetskih ljestvica, tek povremeno padajući na drugo mjesto. Gostionica je tradicionalno središnje mjesto društvenog života: ondje se ne toči samo pivo, nego se raspravlja o životu, politici i svijetu. „Gostionički razgovori“, zabilježeni u književnim djelima Jaroslava Hašeka, Bohumila Hrabala i danas njemačko-češkog pisca Jaroslava Rudiša, dio su europske i svjetske književnosti.
Češko pivo stoljećima je sastavni dio nacionalnog identiteta. Čak i u razdobljima najveće gospodarske krize tijekom komunizma, ponajprije se Pilsner i dalje izvozio diljem svijeta. I danas Papa svake godine za Uskrs dobiva nekoliko blagoslovljenih sanduka piva Pilsner Urquell, iako nije poznato pije li ih doista. Budvar iz Českih Budějovica, glavni Pilsnerov konkurent, jedno je od rijetkih poduzeća koje je nakon pada komunizma ostalo u državnom vlasništvu, piše Deutsche Welle.
Pivovare dižu uzbunu
Zbog toga se vijesti o cijenama piva, potrošnji, proizvodnji i izvozu u Češkoj i dalje prate s velikim zanimanjem. Tako je ovih dana objava Češkog udruženja pivovara i sladara, prema kojoj je potrošnja piva prošle godine pala na povijesni minimum od 121 litre po stanovniku, zasjenila čak i vijesti o rastu cijena goriva povezanom s ratom u Iranu.
„Svaki je Čeh prošle godine popio osam velikih piva manje nego 2024.“, izvijestio je javni servis Češki radio, koji je toj temi krajem travnja, kao i većina drugih medija, dao središnje mjesto u izvještavanju.
„Posljednjih godina Česi sve više paze na umjerenost i češće vode zdraviji način života“, kaže Tomas Slunečko, direktor Češkog udruženja pivovara i sladara. „A kada već izađu na pivo, više ih zanima raznolikost ponude i kvaliteta nego količina.“ Kao dokaz navodi i dugoročni rast interesa za bezalkoholna piva. Prema podacima udruženja, pivo se sve češće konzumira izvan ugostiteljskih objekata.
Prošle je godine tek svako četvrto pivo prodano u Češkoj popijeno u gostionicama i restoranima. Udruženje pivovara zbog toga od vlade traži smanjenje PDV-a na točeno pivo kako bi se potaknula potrošnja u ugostiteljstvu. Cijena pola litre točenog piva u posljednjim je godinama porasla s 40 na 50 do 60 kruna, odnosno s oko 1,60 na 2 do 2,50 eura.
Pad potrošnje bilježi se i na izvoznim tržištima poput Njemačke. Ukupna proizvodnja piva u Češkoj prošle je godine pala za 4,3 posto, na 1,996 milijardi litara.
Alkohol kao dio identiteta
Dok starije generacije pad konzumacije piva često doživljavaju kao znak propadanja tradicije, češki stručnjaci za ovisnosti i liječnici u tome vide dobru vijest.
„Kod nekih Čeha i dalje postoji osjećaj da pivo nije alkohol, nego dio nacionalnog identiteta“, rekao je bivši zamjenik ministra zdravstva i zastupnik Kršćansko-demokratske stranke Tom Philipp za DW. Pad potrošnje s gotovo 160 litara po stanovniku prije dvadeset godina na današnjih 121 litru smatra pozitivnim razvojem. „Postupno se udaljavamo od mentaliteta ‘što više, to bolje’ prema stavu da je normalno piti manje ili uopće ne piti – a to je iz zdravstvenih i sigurnosnih razloga dobra vijest“, dodaje.
Mladi u Češkoj u prosjeku piju manje alkohola od starijih, no potrošnja je i dalje visoka, a rizik zlouporabe ostaje. „Posebno zabrinjava to što alkohol kod mladih često služi kao zamjena za nedostatak savjetodavnih i pomoćnih službi“, upozorava Katerina Duspivova, viša analitičarka uglednog Instituta za empirijska istraživanja STEM. Prema istraživanju ESPAD-a iz 2024., 14 posto šesnaestogodišnjaka u Češkoj pije alkohol kako bi zaboravilo svoje probleme, dok je 11 posto izjavilo da poseže za alkoholom kada se osjeća depresivno.
Manje alkohola, ali novi rizici
Alkohol je za mlade Čehe danas znatno manje „cool“ nego ranije. No pojavljuju se novi oblici ovisnosti. „Nacionalni centar za praćenje droga i ovisnosti potvrđuje pad konzumacije alkohola među mladima, ali istodobno i češće korištenje novih, nereguliranih supstanci te pretjerano korištenje društvenih mreža i internetskih igara“, upozorava Duspivova.
„Mladi sve više vremena provode u virtualnom svijetu, dok se problemi stvarnog života gomilaju. Na tom području imamo velik zaostatak, što potvrđuju i podaci o psihičkom stanju pojedinih generacija“, zaključuje ona.
