Umjetna inteligencija nastavlja transformirati industriju podatkovnih centara, što potvrđuju predviđanja za 2025. godinu tvrtke Vertiv (NYSE: VRT), globalnog dobavljača kritične digitalne infrastrukture i kontinuiranih rješenja. Stručnjaci tvrtke Vertiv predviđaju povećanje inovacija i integraciju u industriji, kako bi se odgovorilo na zahtjeve računalstva visoke gustoće, stroži regulatorni nadzor nad umjetnom inteligencijom, kao i sve veći fokus na održivost i napore u području kibernetičke sigurnosti.
"Naši stručnjaci su točno predvidjeli širenje umjetne inteligencije i potrebu za prelaskom na složenije strategije hlađenja tekućinom i zrakom kao trend u 2024. godini, a očekuje se da će se aktivnosti na tom području dodatno ubrzati i razvijati u 2025. godini", izjavio je Giordano (Gio) Albertazzi, izvršni direktor tvrtke Vertiv. "S umjetnom inteligencijom koja povećava gustoću rackova na troznamenkaste i četveroznamenkaste kW vrijednosti, potreba za naprednim i skalabilnim rješenjima za napajanje i hlađenje tih rackova, smanjenje njihovog ekološkog otiska te podršku AI tvornicama u nastajanju nikada nije bila veća. U 2025. godini očekujemo značajan napredak u tom području, a naši klijenti to i zahtijevaju."
Trendovi za 2025. koji će obilježiti industriju podatkovnih centara prema stručnjacima tvrtke Vertiv:
1. Inovacije u sustavima napajanja i hlađenja za podršku računalstvu veće gustoće.
U 2025. godini utjecaj radnih opterećenja s intenzivnim računalnim zahtjevima dodatno će se pojačati, a industrija će upravljati tim iznenadnim promjenama na različite načine. Napredno računalstvo nastavit će prijelaz s CPU-a na GPU kako bi se paralelno iskoristila računalna snaga i veće toplinsko opterećenje kod dizajna modernih čipova. To će dodatno opteretiti postojeće sustave napajanja i hlađenja, potičući operatere podatkovnih centara na primjenu naprednih rješenja poput hlađenja hladnim pločama (cold-plate cooling) i potpunog uranjanja (immersion cooling), koja uklanjaju toplinu na razini racka. Ovaj trend će utjecati na Enterprise poslovne podatkovne centre, jer se upotreba umjetne inteligencije širi izvan ranih pružatelja cloud i kolokacijskih usluga.
• AI rackovi zahtijevat će sustave neprekidnog napajanja (UPS), baterije, opremu za distribuciju energije i rasklopne uređaje s većom gustoćom snage kako bi mogli podržati AI opterećenja koja mogu naglo varirati – od 10% kapaciteta u stanju mirovanja do 150% preopterećenja u vrlo kratkom vremenu.
• Hibridni sustavi hlađenja, s konfiguracijama tekućina-tekućina, tekućina-zrak i tekućina-rashladno sredstvo, razvijat će se u rackmontažnim modelima, rubnim i kabinetima postavljenim u redovima. Ova rješenja bit će primjenjiva u postojećim(„brownfield“) i novim „greenfield“) objektima.
• Sustavi tekućeg hlađenja tekućinom sve će se više uparivati s vlastitim namjenskim UPS sustavima visoke gustoće kako bi se osigurao kontinuirani rad.
• Poslužitelji će se sve više integrirati s infrastrukturom potrebnom za njihovu podršku, uključujući tvornički integrirane sustave hlađenja tekućinom, što će u konačnici učiniti proizvodnju i montažu učinkovitijom, omogućiti bržu implementaciju, smanjiti otisak opreme i povećati energetsku učinkovitost sustava.
2. Podatkovni centri daju prioritet izazovima dostupnosti energije: Preopterećene mreže i brzo rastuće ili intenzivno rastuće potražnje za energijom mijenjaju način na koji podatkovni centri koriste energiju. Globalno, podatkovni centri koriste u prosjeku 1-2% svjetske energije, ali porast upotrebe umjetne inteligencije mogao bi taj udio povećati na 3-4% do 2030. godine. Očekivani rast potrošnje energije mogao bi staviti pritisak na elektroenergetske mreže koje mnogi opskrbljivači neće moći podržati, privlačeći pažnju regulatornih tijela diljem svijeta – uključujući potencijalna ograničenja izgradnje podatkovnih centara i potrošnje energije – te rastuće troškove i emisije ugljika koje organizacije podatkovnih centara nastoje kontrolirati. Ovi pritisci prisiljavaju organizacije da daju još veći prioritet energetskoj učinkovitosti i održivosti čak i više nego što su to činile u prošlosti.
U 2024. godini predvidjeli smo trend prema alternativnim izvorima energije i implementaciji mikro-mreža, a u 2025. godini očekujemo ubrzanje tog trenda uz stvarni pomak prema prioritetizaciji i traženju energetski učinkovitih rješenja te novih alternativnih izvora energije. Gorivne ćelije i alternativne baterijske tehnologije su sve
češće dopstupnije kao energetske opcije za mikromrežne sustave. Dugoročno, više tvrtki razvija male modularne reaktore za podatkovne centre i druge velike potrošače energije, a dostupnost se očekuje krajem desetljeća. Napredak u ovom području treba pratiti tijekom 2025. godine.
3. Suradnja vodećih kompanija u industriji na razvoju AI tvornica: Prosječne gustoće racka stalno rastu u posljednjih nekoliko godina, no za industriju koja je 2020. godine podržavala prosječnu gustoću od 8,2 kW, predviđanja o AI tvornicama i rackovima s gustoćom od 500 do 1000 kW ili više predstavljaju veliku disruptivnu promjenu. Zbog brzih promjena, proizvođači čipova, korisnici, proizvođači infrastrukture za napajanje i hlađenje, energetske kompanije i ostali ključni sudionici industrije sve će češće surađivati na razvoju i podršci transparentnih planova za usvajanje umjetne inteligencije. Ova suradnja obuhvaća i razvoj alata koje pokreće umjetna inteligencija, a koji ubrzavaju inženjerske procese i proizvodnju standardiziranih i prilagođenih rješenja. Tijekom naredne godine očekuje se intenzivnija suradnja između proizvođača čipova, inženjera za infrastrukturu ili dizajnera infrastrukture i korisnika, s naglaskom na razvoj proizvodnih partnerstava koja omogućuju stvarnu integraciju IT sustava Ii infrastrukture.
4. Umjetna inteligencija otežava i olakšava kibernetičku sigurnost: Sve veća učestalost i ozbiljnost ransomware napada pokreće novi, širi pogled na procese kibernetičke sigurnosti i ulogu koju zajednica podatkovnih centara igra u sprječavanju takvih napada. Jedna trećina svih napada prošle godine uključivala je neki oblik ransomwarea ili iznude, a današnji loši akteri koriste alate umjetne inteligencije kako bi pojačali svoje napade, bacili širu mrežu i implementirali sofisticiranije pristupe. Napadi sve više počinju hakiranjem kontrolnih sustava, ugrađenih uređaja ili povezanih hardverskih i infrastrukturnih sustava podržanih umjetnom inteligencijom koji nisu uvijek izgrađeni da zadovolje iste sigurnosne zahtjeve kao druge mrežne komponente. Bez odgovarajuće pažnje i kontrole, čak i najsofisticiraniji podatkovni centar može postati beskoristan.
Kako kibernetički kriminalci nastavljaju koristiti umjetnu inteligenciju za povećanje učestalosti napada, stručnjaci za kibernetičku sigurnost, administratori mreža i operateri podatkovnih centara morat će držati korak razvijajući vlastite sofisticirane sigurnosne tehnologije umjetne inteligencije. Iako osnovni principi i najbolje prakse dubinske obrane te visoke razine pažnje ostaju nepromijenjeni, promjenjiva priroda, izvori i učestalost napada dodaju složenost modernim naporima za kibernetičku sigurnost.
5. Vlade i regulatorna tijela bave se umjetnom inteligencijom i energetskom potrošnjom ili usmjeravaju se na primjenu umjetne inteligencije i energetske potrošnje: Dok su se naša predviđanja za 2023. godinu usredotočila na vladine propise o potrošnji energije, u 2025. očekujemo da će se propisi sve više baviti samom upotrebom umjetne inteligencije. Vlade i regulatorna tijela diljem svijeta ubrzano procjenjuju učinke primjene umjetne inteligencije i razvijaju okvire za njezino upravljanje.
Trend prema modernoj umjetnoj inteligenciji – nacionalnoj kontroli ili utjecaju nad razvojem, uvođenjem i regulacijom umjetne inteligencije i regulatornih okvira usmjerenih na upravljanje umjetnom inteligencijom – u fokusu je Zakona o umjetnoj inteligenciji Europske unije i kineskog Zakona o kibernetičkoj sigurnosti (CSL) i Okvira upravljanja sigurnošću umjetne inteligencije. Danska je nedavno inaugurirala vlastito suvereno superračunalo za umjetnu inteligenciju, a mnoge druge zemlje poduzele su vlastite suverene projekte umjetne inteligencije i zakonodavne procese kako bi unaprijedile regulatorne okvire, što je pokazatelj putanje trenda. Neki oblik smjernica je neizbježan, a ograničenja su moguća, ako ne i vjerojatna.
Početni koraci bit će usmjereni na primjenu tehnologije, ali kako se fokus na potrošnju energije i vode te emisije stakleničkih plinova pojačava, propisi bi se mogli proširiti na vrste aplikacija umjetne inteligencije i potrošnju resursa podatkovnih centara. U 2025. upravljanje će i dalje biti lokalno ili regionalno, a ne globalno, a dosljednost i strogoća provedbe uvelike će se razlikovati.
