Rezultat "pokazuje da većina Berlinaca također vidi da se zahtjevi referenduma ne bi mogli provesti - čak ni da su pretočeni u zakon", rekla je Giffey.
Europska unija je prošle godine pokrenula program za pomoć 100 gradova unutar i izvan bloka da postanu klimatski neutralni do 2030., ali program i financijska potpora koju nudi nisu pravno obvezujući.
Referendum je bio test žele li Nijemci, ili barem građani Berlina, da njemačka klimatska politika, koja sada ima za cilj da najveće europsko gospodarstvo postane ugljično neutralno do 2045., bude ambicioznija. Aktivisti za klimu koji su inicirali glasovanje rekli su da je vladin cilj predaleko u budućnosti da bi se spriječilo da globalno zatopljenje prijeđe 1,5 stupnjeva Celzija.
"U ovom trenutku klimatska politika jednostavno nije dovoljna da osigura budućnost vrijednu življenja u našem gradu", rekla je Jessamine Davis, glasnogovornica Climate New Start Berlin.
Za razliku od prethodnih referenduma u Berlinu - uključujući onaj koji je pozivao na izvlaštenje velikih zemljoposjednika ili onaj o tome da bivša zračna luka Tempelhof ostane bez izgradnje - nedjeljni referendum o klimi bio bi pravno obvezujući za vladu u Berlinu.
Referendum je uslijedio dok njemačka konzervativna stranka CDU pregovara o mogućoj koaliciji sa socijaldemokratima u gradu nakon jasne pobjede na ponovljenim izborima, čime su Zeleni borci za zaštitu okoliša gurnuti u opoziciju.
Uz većinu pozitivnih glasova, inicijativi je bilo potrebno najmanje 608.000 glasova "za" kako bi rezultati bili obvezujući. Ali do 20.40 sati bilo je nešto manje od 441.000 glasova za.
Kao grad od četiri milijuna, s malo obnovljivih izvora energije u blizini ili geotermalnog grijanja, Berlinu nedostaje ono što je potrebno da bi taj cilj bio ostvariv, rekao je Bernd Hirschl iz berlinskog Instituta za istraživanje ekološke ekonomije.
Ipak, referendum je bio način da se oživi rasprava o klimatskoj politici i promjenama koje ljudi moraju prihvatiti kako bi postigli klimatsku neutralnost bez obzira na rokove, rekao je Hirschl za Reuters.
"Jer nije riječ o 2030. godini. Radi se o pitanju želimo li političarima poslati signal ili ne", dodao je.
