Više stotina ugostitelja iz svih krajeva Hrvatske okupili su se na najdugovječnijem stručnom skupu Hrvatske obrtničke komore, 36. Kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika.
Ugostitelji su već tradicionalno uputili zahtjeve za unapređenje struke ministarstvima i tijelima lokalne i regionalne samouprave, osobito u kontekstu brojnih zakonskih novosti. Kongres je u ime pokrovitelja Ministarstva turizma i sporta otvorio ministar Tonči Glavina, uz nazočnost državne tajnice Monike Udovičić i državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomira Majdaka, direktora Hrvatske turističke zajednice Kristjana Staničića, izaslanice župana primorsko-goranskog i direktorice TZ Kvarnera dr. sc. Irene Peršić Živadinov, pomoćnice glavnog državnog inspektora Vedrane Filipović-Grčić, predstavnice Carinske uprave Ministarstva financija Vlaste Špoljarić, gradonačelnika Opatije Ferdinanda Kirigin te brojnih predstavnika relevantnih institucija u sektoru. Domaćin ovogodišnjeg Kongresa bila je Obrtnička komora Primorsko-goranske županije.
Ministar Glavina naglasio je kako je cilj svih zakonskih novosti prevenirati pad hrvatskog turizma i osigurati njegovu održivost, uz naglasak na važnost ugostitelja i turističkih djelatnika za očuvanje i razvoj hrvatskog turizma, ali i važnost cijene usluge za budućnost istog:
„Sva istraživanja pokazuju da će u budućnosti cijena biti glavni faktor odluke o odabiru destinacije. Odnos cijene i kvalitete bit će ključan za održavanje pozicije Hrvatske kao top destinacije te apeliram na sve uključene te vas najzaslužnije za uspjeh hrvatskog turizma da zajedničkim snagama donosimo i provodimo najbolja rješenja za očuvanje našeg turizma, sad je trenutak za strateške odluke koje će usmjeriti našu budućnost.“
Ugostitelji i turistički djelatnici su tražili pojašnjenja novih zakonskih propisa u kontekstu prijedloga novih izmjena Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti te novih odredbi Zakona o turizma. Predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil istaknuo je glavne probleme, ali i njihova rješenja u ime 11.792 obrta u Cehu ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a: „Smatramo da su s obzirom na gospodarski rast stečeni preduvjeti za porezno rasterećenje ugostitelja, uz hitno traženje rješenja za nedostatak radne snage, ali i prilagodbu obrazovnog sustava, trebamo sustav koji će omogućiti praksu i gotove radnike. Tražimo i trebamo podršku svih razina vlasti kako bismo unaprijedili ove važne resore. Ako želimo podići razinu kvalitete naše usluge, nužna je snažnija podrška, kako bismo isto zaista mogli provesti u praksi. Zahvaljujemo Vladi na dosadašnjoj suradnji te očekujemo nastavak snažnijeg dijaloga i uključenja struke, osobito u kontekstu upravljanja destinacijama.“
Navedeno je upravo jedan od prvih zahtjeva upućenih s Kongresa, a koje je okupljenima predstavio predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore Hrvoje Margan:
(1) planovi upravljanja destinacijama predviđeni Zakonom o turizmu, a koji između ostalog uključuju i moguća ograničenja broja i vrste ugostiteljskih objekata na pojedinom području moraju se definirati u konzultaciji s predstavnicima cehova ugostitelja;
(2) uzimajući u obzir najavljene izmjene poreznih propisa, ali i onih koji su već na snazi, a koji povećavaju prihode središnje države i jedinice lokalne samouprave, smatramo da su stvoreni preduvjeti za ukidanje poreza na potrošnju koji i izjednačavanje PDV-a na 13% za sve usluge u ugostiteljstvu;
(3) stalni rast interesa za ugostiteljska zanimanja mora pratiti i porast kvota za upis u strukovne škole, ali i kontinuirano usklađivanje programa obrazovanja s novim tehnologijama i kompetencijama;
(4) u kontekstu pružanja dodatnih prilika za rad i aktivacije postojećih potencijala radne snage, nužno je donijeti zakonska rješenja kojima će se omogućiti fleksibilnije zapošljavanje radnika u razdobljima povećane potrebe (svadbe, svečanosti i sl.), po uzoru na rješenja koja postoje u nekim drugim sektorima (poljoprivreda);
(5) podržavamo odredbe sadržane u Prijedlogu izmjena i dopuna novog Zakona o strancima (izdavanje radne dozvole za rad na 3 godine, produljenje važenja dozvole za boravak, rad na devet mjeseci za sezonski rad) i tražimo da navedeni Zakon stupi u primjenu što prije;
(6) za iskorištavanje punih potencijala i dostizanje ciljeva zelene i digitalne tranzicije u sektoru, tražimo kontinuirano provođenje programa financiranja, a koji će posebno voditi računa o uključivanju svih vrsta ugostitelja, neovisno o njihovoj veličini i vrsti registracije.
