‘Blind Spots, nova knjiga, sugerira da bi propitivanje statusa quo u medicini moglo biti ključno za napredak izvan zastarjelih praksi.
Većina pacijenata brine se zbog kirurških pogrešaka ili pogrešnih dijagnoza, ali dr. Marty Makary, kirurg i profesor na Sveučilištu Johns Hopkins, kaže da je veći, skriveni rizik način na koji liječnici razmišljaju.
U svojoj novoj knjizi "Blind Spots", Makary sugerira da kognitivna disonanca drži liječnike da se drže zastarjelih praksi i sprječava medicinsko područje da se prilagodi novim dokazima, što rezultira tretmanima koji mogu biti neučinkoviti ili čak štetni.
Kognitivna disonanca je nelagoda koju ljudi osjećaju kada se suoče s dokazima koji su u suprotnosti s njihovim utvrđenim uvjerenjima. Umjesto da se prilagode novim informacijama, često se drže svojih starih stavova kako bi izbjegli mentalni napor promjene – što može imati opasne posljedice u medicini.
U središtu problema je zdravstveni sustav ukorijenjen u konvencijama, gdje dugogodišnja uvjerenja opstaju unatoč znanstvenom napretku. "Neke medicinske prakse ukorijenjene su u naučnim podacima, dok druge postaju folklor", rekao je Makary za The Epoch Times.
Njegova knjiga istražuje kako ovaj otpor promjenama ne samo da utječe na skrb o pacijentima, već i odgađa prijeko potreban medicinski napredak.
Dugogodišnja uvjerenja o kolesterolu, antibioticima ili prehrambenim savjetima zadržala su se unatoč sve većem broju dokaza da oni više nisu najbolji način djelovanja.
Makary kaže da su mnogi tretmani koji se koriste u modernoj medicini ukorijenjeni više u konvencijama nego u znanstvenim dokazima.
Za liječnike i istraživače izazov je jasan: ostati znatiželjan, ostati kritičan i ne bojati se preispitati dugogodišnja uvjerenja medicinskog establišmenta. Time će se poboljšati skrb za pacijente i unaprijediti područje medicine u cjelini.
Makary identificira nekoliko dugogodišnjih medicinskih preporuka koje su se pokazale pogrešnima novim istraživanjima koja još uvijek utječu na skrb o pacijentima.
1. Alergije na kikiriki
Početkom 2000-ih, Američka akademija za pedijatriju (AAP) preporučila je pedijatrima diljem Sjedinjenih Država da odgode uvođenje kikirikija djeci do treće godine kako bi spriječili alergije.
No, kako kaže Makary, ova dobronamjerna smjernica nije spriječila alergije na kikiriki - izazvala je epidemiju. Alergije na kikiriki, nekoć rijetke, porasle su nakon što su savjeti AAP-a postali standardni, a teški slučajevi postali su uobičajeni. Alergije na kikiriki više su se nego utrostručile u posljednja dva desetljeća, pogađajući 1-2 posto djece, što je dovelo do raširene zabrane kikirikija u školama i porasta upotrebe EpiPena.
Unatoč sve većim dokazima da rano izlaganje kikirikiju smanjuje rizik od razvoja alergija, mnogi stručnjaci ostali su predani apstinencijskom pristupu. To se nastavilo sve dok dr. Gideon Lack, pedijatrijski alergolog, nije proveo ključnu studiju koja je pokazala da su izraelska djeca - rutinski izložena grickalicama na bazi kikirikija u dojenačkoj dobi - imala daleko niže stope alergija na kikiriki od svojih kolega u Velikoj Britaniji. Njegovo istraživanje pokazalo je da rano izlaganje kikirikiju može drastično smanjiti rizik od alergija.
Trebalo je više od desetljeća da američke zdravstvene agencije preokrenu pogrešne savjete AAP-a.
2. Hormonska nadomjesna terapija
Veći dio 20. stoljeća hormonska nadomjesna terapija (HNT) bila je hvaljena kao revolucionarni tretman za žene u menopauzi. Pomogao je u ublažavanju simptoma poput valunga, moždane magle i poremećaja spavanja, a istovremeno je obećavao smanjenje rizika od srčanih bolesti, osteoporoze i Alzheimerove bolesti.
Međutim, 2002. godine Nacionalni institut za zdravlje objavio je studiju za koju se čini da povezuje HNL s povećanim rizikom od raka dojke, što je izazvalo raširenu paniku među liječnicima i pacijentima. Recepti za HNT pali su za 80 posto jer je javnost vjerovala da je liječenje opasno.
Makary kaže da su rezultati studije pogrešno protumačeni. "Studija koja pokazuje da HNT uzrokuje rak dojke ne pokazuje da HNL uzrokuje rak dojke", piše on, napominjući da nalazi nisu statistički značajni.
Dok su se mediji uhvatili za ideju da je HNT rizična, naknadna istraživanja kasnije su pokazala da, u nekim slučajevima, HNL zapravo smanjuje rizik od raka dojke i pruža važne zdravstvene prednosti. Unatoč tome, mnogi liječnici još uvijek oklijevaju propisati HNL, pridržavajući se zastarjelih zaključaka studije iz 2002. godine.
3. Prekomjerna upotreba antibiotika
Antibiotici su spasili nebrojene živote liječenjem bakterijskih infekcija, ali prekomjerna upotreba dovela je do neželjenih posljedica. Makary kaže da su antibiotici štetni za tjelesni mikrobiom, osjetljivi ekosustav bakterija u crijevima koji je vitalan za probavu, imunološku funkciju, pa čak i mentalno zdravlje.
Konkretno, prekomjerno propisivanje kod djece povezano je s ozbiljnim dugoročnim zdravstvenim problemima.
Makery ukazuje na studiju objavljenu u Mayo Clinic Proceedings koja je otkrila da djeca koja su primala antibiotike prije druge godine imaju znatno veću vjerojatnost da će razviti kombinacije astme, pretilosti i atopijskog dermatitisa ili ADHD-a. Na temelju studija na miševima, tijekom ključnih razvojnih razdoblja, antibiotici mogu ometati crijevnu mješavinu bakterija ili mikrobioma, što rezultira dugoročnim zdravstvenim posljedicama.
Prekomjerna upotreba antibiotika, često za stanja koja ih ne zahtijevaju, može pridonijeti porastu kroničnih bolesti.
4. Mit o kolesterolu
Desetljećima su Amerikancima govorili da izbjegavaju hranu bogatu kolesterolom poput jaja i maslaca, jer su liječnici vjerovali da je kolesterol u prehrani izravan uzrok srčanih bolesti. Strah je proizašao iz rada dr. Ancela Keysa, čija je "Studija sedam zemalja" iz 1950-ih sugerirala vezu između konzumacije zasićenih masti i bolesti srca.
No, kako Makary objašnjava, Keysova studija bila je u osnovi manjkava – odabrao je zemlje koje su podržavale njegovu hipotezu i ignorirao druge, poput Francuske i Švicarske, gdje se prehrana s visokim udjelom masti poklopila s niskom stopom srčanih bolesti. Unatoč brojnim naknadnim studijama, uključujući Minnesota Coronary Experiment i Framingham Heart Study, koje nisu poduprle Keysove tvrdnje, poruka o niskom kolesterolu se zadržala.
Američko udruženje za srce je 2015. revidiralo svoje smjernice, priznajući da kolesterol u prehrani nije krivac za koji se nekada vjerovalo. Unatoč tome, mnogi ljudi izbjegavaju hranu poput jaja i punomasnih mliječnih proizvoda, dok se pravi problemi - šećer i prerađeni ugljikohidrati - često zanemaruju
