"Prosječna globalna površinska temperatura zraka u kolovozu 2026. iznosila je 16,96 Celzijevih stupnjeva, što je 0,85 stupnjeva iznad prosjeka za razdoblje 1991.-2020., čime je taj mjesec postao najtopliji kolovoz na globalnoj razini u skupu podataka ERA5", ističe se u priopćenju.
Niz rekorda
U usporedbi s procijenjenom predindustrijskom razinom, globalna prosječna temperatura zraka na površini je bila 1,65 Celzijevih stupnjeva viša te je u kolovozu po prvi put od studenoga 2025. premašen prag od 1,5 Celzijevih stupnjeva.
Također, prosječna površinska temperatura mora iznad izvanpolarnog oceana je prošlog mjeseca dosegnula rekordnu razinu, dodao je opservatorij.
Dodaje se da su površinske temperature mora ostale iznimno visoke u velikom dijelu tropskog Pacifika, gdje se predviđa da će vremenski fenomen El Nino dodatno ojačati u narednim mjesecima "potencijalno prerastajući u jednu od najsnažnijih pojava El Nina dosad".
Najtoplije ljeto zabilježeno u zapadnoj Europi
Opservatorij je zaključio da je ovo ljeto bilo najtoplije u zapadnoj Europi te da je nadmašen prethodni rekord postavljen 2003.
"Regija je u kolovozu zabilježila i dodatne toplinske valove, čime je nastavljen izniman niz ekstremnih vrućina koji je počeo u svibnju", naglašava Copernicus.
Veći dio zapadne, ali i velika područja srednje i istočne Europe suočili su se sa sušnim uvjetima, a priopćenje kao primjere navodi Francusku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Mađarsku Rumunjsku i Srbiju.
"Na sušnim područjima protoci velikih europskih rijeka bili su iznimno niski, uključujući, od zapada prema istoku, Rajnu, Dunav, Južni Bug i Dnjepar, na kojima su zabilježeni iznimno niski protoci", pojasnili su.
Samantha Burgess, strateška voditeljica za klimu u Europskom centru za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) kazala je da opažanja demonstriraju kako klimatske promjene uzrokuju ekstremne pojave u atmosferi i oceanima.
"Posljedice toga sve više osjećaju zajednice, gospodarstva i ekosustavi diljem svijeta", poručila je.
