Prethodnih godina predstavnici židovske nacionalne manjine komemorirali su zasebno, prošle godine to je učinio i predsjednik Republike Zoran Milanović, a ove je godine na komemoraciji u povodu 78. obljetnice proboja posljednjih zatvorenika iz ustaškog logora bio cijeli državni vrh, zajedno s predstavnicima svih manjina te predstavnicima antifašista.
Pred kraj Drugog svjetskog rata, rano ujutro, 22. travnja 1945. godine posljednjih 600 zatvorenika krenulo je u proboj iz koncentracijskog logora u koji su ustaške vlasti zatvarale i u njemu ubijale ljude zbog njihove vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. Sam proboj preživjelo je stotinjak logoraša.
Koncentracijski logor Jasenovac postojao je 1337 dana, a Javna ustanova spomen područje Jasenovac prikupila je imena i podatke za 83.145 ubijenih, među kojima je najviše bilo Srba (47.627), Roma (16.173) i Židova (13.116). Ubijeno je 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 dijete do 14 godina.
Ruže podno spomenika arhitekta Bogdana Bogdanovića položili su i počast stradalima odali predsjednik Republike Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i predsjednik Vlade Andrej Plenković s izaslanstvima.
Počast su odali predstavnici obitelji stradalih, predstavnici Koordinacije židovskih općina u RH predvođeni predsjednikom Koordinacije Ognjenom Krausom, Saveza antifašističkih boraca i antifašista predvođeni Franjom Habulinom i bivšim hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem, Srpskog narodnog vijeća predvođeni saborskim zastupnikom Miloradom Pupovcem te Saveza Roma u RH "Kali Sara" predvođeni saborskim zastupnikom Veljkom Kajtazijem i predsjednicom Saveza Suzanom Krčmar.
Komemoraciji su nazočila i izaslanstva veleposlanstava u Hrvatskoj, među njima i izraelskog, kao i predstavnici političkih stranaka, institucija, udruga i gradova.
U sklopu komemoracije, koja se održava pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, uz prigodni glazbeni program u kojem je, tradicionalno, izvedena i zborska arija "Va, pensiero" iz opere "Nabucco" Giuseppea Verdija, čitani su ulomci iz svjedočanstva preživjelih zatočenika te predvođene molitve u ime pravoslavnih, katoličkih i islamskih vjernika.
