Viši troškovi izgradnje i kamatne stope na hipotekarne kredite, ograničena ponuda i porast kupovine stanova kao investicije doveli su do nevjerojatnih razina cijena u pojedinim zemljama EU-a, prenosi Euronews.
Mađarska je zabilježila najveći rast cijena – stanovi su danas tri puta skuplji nego 2015. godine. Danas stan u glavnom gradu, Budimpešti, prosječno košta između 250.000 i 1,5 milijuna eura.
Slijedi Island, gdje su cijene otprilike 2,5 puta više nego 2015. godine. U glavnoj regiji, Reykjavíku i šest okolnih općina, stanovi su najskuplji, s prosječnom kupovnom cijenom oko 558.000 eura.
Prema podacima Islandske središnje banke, kako se ponuda povećava, a potražnja slabi, cijene nekretnina rastu sporije, no godišnja inflacija cijena stanova u ožujku je još uvijek iznosila 8 %.
U ostatku Europe također je zabilježen znatan porast cijena nekretnina u posljednjih devet godina. Litva, Portugal, Češka, Bugarska, Estonija i Poljska zabilježile su više nego dvostruki porast cijena.
Na dnu ljestvice nalazi se Finska, gdje cijene nekretnina nisu znatno više nego prije gotovo deset godina. Ipak, postoje velike razlike u cijeni stanova u ruralnim područjima i primjerice u Helsinkiju.
Prema nedavnom izvješću Global Property Guidea, pad finskog tržišta nekretnina, koji je započeo 2021. i donio godišnji pad cijena od 14 %, vjerojatno je dosegao dno.
Očekuje se da će gospodarski oporavak poduprijeti postupni rast cijena nekretnina, uglavnom novoizgrađenih, dok će cijene rabljenih nekretnina porasti tek marginalno, za 1–3 % ove godine. Rabljeni stanovi u prosjeku koštaju 4.612 eura po kvadratnom metru, što za stan od 75 m² znači 345.900 eura, dok je u Helsinkiju taj iznos bliži 400.000–500.000 eura.
Eurostat nema podatke o cijenama nekretnina u Grčkoj, no prema Indeksu stambenih nekretnina Banke Grčke, cijene su u urbanim područjima tek neznatno iznad razine iz 2008.
