“Europska unija je zajednica vrijednosti, zajednica prava, ali i zajednica na temelju koje Hrvatska kroz izdašna sredstva ima priliku ulaganjem u svoj ravnomjerni regionalni razvoj dosegnuti prosjek razvijenosti EU-a”, rekao je Plenković, koji je u bruxelleskom think tanku Centru za europske političke studije (CEPS) govorio o prvih 10 godina hrvatskog članstva u EU-u i perspektivama daljnjeg širenja Unije.
Plenković je u svom izlaganju rekao da je Hrvatska u vrijeme pristupanja EU-u cijelo vrijeme nastojala nadoknaditi zaostatak za zemljama srednje i istočne Europe, koje su još 90-tih bile u intenzivnim pripremama za članstvo, dok se Hrvatska borila protiv velikosrpske agresije Slobodana Miloševića i vraćala okupirana područja.
Stoga je Hrvatska tek početkom 2000-tih počela s institucionalnim približavanjem EU-u.
“Danas kada smo članica i šengenskog prostora i europodručja i postali dio jezgre EU-a, imamo do kraja ovoga desetljeća 25 milijardi europskih sredstava, dakle imamo sve pretpostavke da ulovimo korak i mislim da ćemo 2030. nakon dvije financijske perspektive uspjeti dosegnuti prosjek razvoja EU-a i nadoknaditi ono što nismo mogli 90-tih”, rekao je Plenković.
Plenković je rekao da je Hrvatska zbog slovenske blokade i uvjetovanja suradnjom s Haškim sudom izgubila oko četiri godine.
Istaknuo je da je to uvjetovanje bilo nepravedno i neopravdano. “Nakon što su optuženi generali oslobođeni na Haškom sudu, nitko nam na kraju nije rekao ‘žao nam je’, nego se nastavilo kao da ništa nije bilo”, rekao je Plenković.
Na pitanje podržava li Hrvatska ukidanje konsenzusa u nekim pitanjima vanjske politike, a što neki drže jednom od najvećih prepreka za daljnje proširenje i bolje funkcioniranje EU-a, Plenković je rekao da to ne podržava. Za Hrvatsku i za ostale male zemlje jednoglasnost je instrument za zaštitu od preglasavanja. Ono što po njemu treba napraviti jest uvjeriti one koji to koriste da se pravo veta ne zloupotrebljava.
