Novine navode da je ljutnja studenata u početku djelovala kao urlik zbog političkog sustava, koji su smatrali korumpiranim, represivnim i krivim za loše obavljene radove na obnovi željezničkog kolodvora u Novom Sadu, ali da posljednjih mjeseci sve veći broj studenata poziva na izvanredne parlamentarne izbore kako bi stvorili novu političku klasu.
Studentski pokret probudio duh generacije
U subotu, točno godinu dana od katastrofe, deseci tisuća ljudi okupit će se u Novom Sadu na demonstracijama kako bi autoritarnom predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću rekli da su ovdje i da nikamo ne idu, navode novine, dodajući da je studentski pokret probudio duh generacije koja je nekoć bila uvjerena da je politika besmislena i privukla veliki dio srbijanskog društva.
Međutim, njihova dilema je jasna: unatoč redovitim prosvjedima, Vučić je još uvijek na vlasti i prosvjednike prikazuje kao "kukavice i jadnike", dok istovremeno vodi državni aparat koji uvelike kontrolira njegova stranka. U takvim okolnostima studenti razmišljaju kamo dalje i ne slažu se uvijek jedni s drugima, piše u tekstu koji potpisuje Ana Milosavljević.
Prošlog prosinca, kada su se prvi put okupili na demokratskim plenumima kako bi raspravljali o taktici i strategiji, jedinstvo je izgrađeno oko zajedničkog odbijanja angažmana s etabliranim političkim institucijama. Taj je princip nekada bio izvor snage, ali sada je postao izražena linija raskola, navodi se.
Prijevremeni izbori
Podjele, dodaje se, bile su posebno vidljive prošli tjedan, kada je Europski parlament usvojio rezoluciju koja se smatra dosad najoštrijom kritikom Vučićeve vlade. Dok su neki pozdravili ovaj izraz podrške, studenti u blokadi Filozofskog fakulteta u Novom Sadu najavili su da su protiv "očitih pokušaja kooptiranja studentskog pokreta".
Još jedna žarišna točka unutar pokreta je poziv na prijevremene izbore, navodi se, dodajući da su oni koji promiču tu ideju počeli graditi izbornu listu za koju tvrde da privlači ljude izvan ukorijenjenog stranačkog sustava zemlje.
Veliki dio srbijanskog društva, kako je navedeno, podržava taj zahtjev i poziva sve oporbene stranke da ne sudjeluju na izborima kako bi podržali studentske kandidate.
Branislav Manojlović, zaposlenik Elektroprivrede Srbije (EPS), podržava zahtjev za izbore i ističe da sustav "treba resetirati, neovisno o političkim strankama", stoji u tekstu.
"A to resetiranje može se dogoditi samo uz pomoć studentske izborne liste, koja se neće voditi stranačkim interesima, već načelima pravde, solidarnosti i empatije", rekao je Manojlović.
Kako dalje?
Neki studenti, međutim, upozoravaju da ulazak u izbornu arenu riskira razvodnjavanje izvornih ideala pokreta. Siniša Cvetić, koji se pridružio blokadama na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu, kaže da je zahtjev za raspisivanje izbora došao prerano, prema londonskim novinama.
Posljednjih mjeseci vlasti su pritvorile desetke studenata i drugih prosvjednika, pokušavajući slomiti otpor. Policija je optužena za brutalnost prema prosvjednicima, uključujući premlaćivanja i proizvoljna pritvaranja. Predstavnici vlasti poriču te optužbe, piše Guardian.
„Studenti su bili iscrpljeni, budući da se suočavaju s stalnim medijskim manipulacijama, represijom i pokušajima infiltracije (u njihove redove). Poziv na izbore nametnut je kao 'neizbježan sljedeći korak', ali u biti je značio povratak upravo onom sustavu koji su (studenti) izvorno odbacili“, rekao je Cvetić.
Umjesto toga, fokus je trebao biti na „razvoju struktura izravne demokracije i povezivanju s drugim sektorima društva, poput radnika i poljoprivrednika“, rekao je Cvetić.
Drugi su negdje u sredini. Sociolog Ivica Mladenović, član uredništva britanskog časopisa posvećenog suvremenoj srednjoj i istočnoj Europi, smatra da su izbori nužni, ali imaju ograničen potencijal, piše u tekstu.
„U kontekstu zarobljenih institucija, izbori postaju prostor u kojem se monopol moći barem simbolički dovodi u pitanje. Međutim, taj izazov ima smisla samo ako je povezan s borbom za transformaciju društvene strukture kroz borbu za autonomne sindikate, besplatno obrazovanje i neovisne medije. Ako se borba za izbore pretvori isključivo u borbu za promjenu vlasti, izgubit će svoj emancipatorski potencijal“, rekao je Mladenović.
Vučić se opire pozivima na raspisivanje prijevremenih izbora, dok prosvjede opisuje kao koordiniranu kampanju usmjerenu na destabilizaciju Srbije i optužuje zapadne vlade za miješanje u njezine unutarnje stvari, ali ne i zbog toga.
Fotografija: X. com
