Hrvatska će, prema dostupnim podacima, tako postati osma država EU - uz Sloveniju, Španjolsku, Francusku, Estoniju, Latviju, Litvu i Rumunjsku - koja dozvoljava da se sporazumni razvod obavi izvan suda, no ostale države (osim Rumunjske) propisuju i druge obavezne uvjete: sve traže da bračni parovi prije dolaska kod javnog bilježnika imaju sklopljen ugovor o sporazumnom razvodu braka u kojem su dogovorili sva važna pitanja, a neke od njih traže i da oba bračna druga pri razvodu kod bilježnika budu u pratnji odvjetnika koji će štiti interese svake strane.
- Takvo liberalno rješenje kakvo se predlaže u hrvatskom zakonu ne smatram dobrim, jer se može pokazati pogubnim za slabiju stranu, čije interese u tom slučaju nitko ne štiti niti nadzire. Uz to, postavlja se pitanje cijene razvoda: on sada na sudu stoji 300 kuna, a kod javnog bilježnika moglo bi se raditi o višestruko višim iznosima. A nakon što se razvod više ne bude rješavao na sudu, osobe neće moći dobiti besplatnu pravnu pomoć, što znači da se, ne budu li imale novaca, neće moći ni razvesti. Stoga se zalažem da i sporazumni razvodi osoba bez djece u Hrvatskoj ostanu u nadležnosti sudova - kaže dr. Branka Rešetar, profesorica obiteljskog prava s Pravnog fakulteta u Osijeku i autorica važećeg Obiteljskog zakona.
