Hrvatska Ukrajini može pomoći na "više načina", a posebno može Ukrajini pružiti pomoć u područjima za koja Hrvatska ima "nesretno iskustvo" kao žrtva vojne agresije, a to su razminiravanje i pitanje odgovornosti za ratne zločine.
"Planiramo završiti proces razminiravanja do 2026. Dakle, govorimo o 35 godina za razminiravanje jednog teritorija koji je bitno manji od teritorija Ukrajine", kazao je Plenković na uvodnom panelu Dubrovnik Foruma "Navigating the Global Reshuffle", na kojemu su sudjelovali i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani, Visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a Josep Borrell te glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić.
Hrvatska također pruža pomoć Ukrajini u pogledu odgovornosti za ratne zločine, kazao je Plenković, dodavši kako je u Hrvatskoj nedavno boravio ukrajinski ministar pravosuđa.
"Naše nesretno iskustvo sada je ponuđeno Ukrajini, ne samo u smislu dijeljenja tog iskustva, već i jačanja međunarodne pravde kad je riječ o odgovornosti za ratne zločine", rekao je Plenković.
Pejčinović Burić je podsjetila kako je Vijeće Europe “snažno i jasno” reagiralo na rusku agresiju tako što je Rusija izbačena iz organizacije, dodavši kako je za "održiv i pravedan mir" u Ukrajini potrebno osigurati odgovornost za ratne zločine.
Uzvanicima su se prije panela obratili šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman te preko videoveze čelnik OECD-a Mathias Cormann i ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba koji je u svom izlaganju ponovio kako je Ukrajini važno da na predstojećem samitu NATO-a u Vilniusu dobije “jasan signal” da će se moći pridružiti NATO-u “kada se ispune svi nužni preduvjeti”
Izrazivši žaljenje što na Forumu ne može sudjelovati uživo, Hrvatskoj se zahvalio na “sazivanju ovog važnog sastanka”.
Proširenje EU-a na zapadni Balkan i ilegalne migracije
Osim Ukrajine na panelu se govorilo i o nužnosti proširenja EU-a na zemlje zapadnog Balkana.
Plenković je kazao kako je Hrvatska godinama govorila partnerima u EU-u kako Unija nije dovoljno uključena u regiji, što će iskoristiti drugi akteri te da se situacija po tom pitanju promijenila 2018. kada je Bugarska predsjedala Europskom unijom.
“Moment je tu. Iskoristit ćemo svoje iskustvo kako bi progurali to pitanje”, kazao je Plenković.
Ilegalne migracije apostrofirao je kao jedno od “temeljnih pitanja” koja uzrokuju rezerviranost nekih zemalja prema proširenju.
“Moramo to pitanje shvatiti vrlo, vrlo ozbiljno”, kazao je Plenković, istaknuvši kako je grčki premijer Kiriakos Micotakis učinio puno na zaštiti grčke granice i ujedno vanjske granice EU-a.
Tajani je naglasio kako je zapadni Balkan “prioritet” za talijansku vladu, naglasivši kako je potrebno podržati punopravno članstvo i Ukrajine i zemalja zapadnog Balkana u Europskoj uniji.
Za Italiju je važno zaustaviti priljev ilegalnih migranata putem mediteranske i zapadnobalkanske rute pa je Tajani apelirao na zajednički rad na suzbijanju “krijumčara ljudima”.
“Svakodnevno imamo probleme u Furlaniji-Julijskoj krajini s ilegalnim migrantima”, kazao je Tajani.
“Moramo djelovati zajedno protiv ilegalne imigracije. Moramo zaustaviti krijumčare. To ne mogu činiti Italija samostalno ili Hrvatska samostalno”, dodao je.
Jandroković: Potrebno je zaštititi demokraciju i naše vrijednosti
Jandroković je poručio kako je potrebno zaštitu demokracije staviti u fokus. “Trebamo zaštititi naše vrijednosti, našu demokraciju, objasniti ljudima kako je bilo teško izgraditi naša društva na temelju tih vrijednosti – mira, slobode, demokracije, vladavine prava i zaštite ljudskih prava”, kazao je.
“To se ne treba uzimati zdravo za gotovo”, dodao je.
Naglasio je kako su lažne vijesti, hibridne i kibernetičke prijetnje te ekstremizam s ljevice i desnice prijetnja demokraciji.
“Vidimo neodgovorne političare koji nude površnu kritiku, a ne argumente. Nude narodu rješenja koja nisu realna. Kao odgovorni političari mi bi trebali odgovoriti i pokazati što se događa”, kazao je predsjednik Hrvatskog sabora.
Borrell: Nismo vojni savez, ali nismo ni NGO
Šef europske diplomacije Josep Borrell osvrnuo se na Europsku uniju kao geopolitičkog aktera, istaknuvši kako EU “nije vojni savez, ali nije ni NGO (nevladina organizacija) koja samo propovijeda dobro ponašanje i vladavinu prava”.
“U svijetu u kojem živimo mnogi ne mare za pravila i spremni su iskoristiti silu. Ukrajina je zadnji primjer”, kazao je.
Potom je elaborirao svoj stav o odnosu EU-a prema Kini, istaknuvši kako je potrebno smanjiti ovisnost o Kini u nekim ključnim područjima, ali je istovremeno nužno “izbjeći podjelu svijeta u dva ekosistema”.
