Posljednjih desetljeća, a posebno posljednja dva, svijet se suočava s brojnim problemima koje možemo klasificirati i kao najvećim izazovima za čovječanstvo, a koji bi svakako mogli imati negativne posljedice ako se na njih ne reagira ispravno. Globalne klimatske promjene, ekonomske krize, međunarodni terorizam, trgovina drogom i ljudima, ljudska prava, migracije, izumiranje biljnih i životinjskih vrsta, ratni konflikti, oskudica hrane i vode, tek su neki od niza izazova za koje su odgovorne brojne države diljem svijeta, a koje moraju preuzeti značajniju ulogu i odgovornost kako bi se spomenuti izazovi riješili za bolju budućnost na globalnoj razini.
Odgovornost za navedene izazove i probleme imaju sve zemlje, a samim time što je država moćnija i utjecajnija na globalnoj razini, time bi i njezina uloga i odgovornost trebala biti veća. S druge strane, brojne zemlje ulažu velike napore da ostave globalni doprinos, bez obzira što na geopolitičkoj mapi njihova moć nije na razini nekih drugih većih i utjecajnih zemalja. Stoga, postavlja se pitanje koje su to ''dobre'' zemlje koje rade u interesu planeta? Odgovor na ovo pitanje može se potražiti u The Good Country Indexu kojeg je još 2014. godine pokrenuo britanski stručnjak za brendiranje zemalja, zajedno u suradnji s međunarodnim priznatim sveučilišnim profesorom Robertom Goversom koji se također bavi proučavanjem imidža država. Spomenuti indeks ne donosi moralne prosudbe već samo izvještava o pozitivnim i negativnim vanjskim utjecajima svake zemlje. Tako indeks kroz precizno postavljenu metodologiju proučava u kojoj mjeri svaka zemlja doprinosi općem dobru, ovisno o njezinoj veličini.
Metodologija koja se koristi pri stvaranju indeksa zasniva se na korištenju 35 različitih indikatora koji su podijeljeni u sedam različitih doprinosa kroz sljedeće kategorije: znanost i tehnologija, kultura, međunarodni mir i sigurnost, svjetski poredak, planet i klima, prosperitet i jednakost te zdravlje i zdravstveno stanje.
Štokholm, Švedska, Izvor: Shutterstock
Indeks obuhvaća 169 zemalja diljem svijeta te se jasno ističe dominacija europskih zemalja koje brojne od spomenutih izazova rješavaju kroz aktivnu EU politiku.
Do sada je objavljeno pet različitih izdanja indeksa te je Švedska u tri izdanja (prvo i posljednja dva) bila navedena kao ''najbolja'' zemlja, dok se po jednom na prvom mjestu pojavljuju Nizozemska i Švedska. Zanimljivo je primijetiti, uzmu li se u obzir posljednja dva indeksa i rangiranja prema pojedinačnim kategorijama, kako je Švedska jedino u predzadnjem izdanju bila na prvom mjestu u jednoj kategoriji, a to je prosperitet i jednakost dok je u ostalim kategorijama zauzimala od drugog (zdravlje i zdravstveno stanje) do 39. mjesta (međunarodni mir i sigurnost). Unatoč svemu, zbrojem rezultata svih kategorija bilo je dovoljno da Švedsku pozicionira na vodeću poziciju. Osim Švedske, tradicionalno u vrhu indeksa pojavljuju se zemlje poput Danske, Njemačke, Nizozemske, Finske, Kanade, Belgije, Irske, Francuske i Austrije.
Izvor: autorski prikaz prema https://index.goodcountry.org/
Zanimljivo je primijetiti kako su zemlje s izrazito snažnim geopolitičkim utjecajem poprilično nisko rangirane, pa su tako Sjedinjene Američke Države smještene na 46., Rusija na 54., a Kina na 69. mjesto.
Hrvatska je prema posljednjem izdanju indeksa bila smještena na 30. mjesto, a najlošije rangiranje imala je u trećem izdanju kada je bila na 58. mjestu. Najbolja rangiranja unutar pojedinih kategorija Hrvatska ostvaruje u kategoriji znanosti i tehnologija (22. mjesto), kultura (22. mjesto) te planet i klima (29. mjesto). S druge strane po pitanju prosperiteta i jednakosti tu je svrstana na 33. mjesto, u kategoriji zdravlje i zdravstveno stanje zauzela je 39. mjesto, a po pitanju doprinosa međunarodnom miru i sigurnosti na 46. mjesto. Najlošiji plasman Hrvatska ima unutar kategorije koja se odnosi na doprinos svjetskom poretku, gdje zauzima 93. mjesto.
Usporedimo li zemlje iz susjedstva, od Hrvatske su bolje rangirane Slovenija (17.) i Mađarska (23. mjesto), dok su Srbija (38.), Crna Gora (42.) te Bosna i Hercegovina (50.) iza Hrvatske.
Navedeni indeks ukazuje nam na to koliko koja zemlja doprinosi općem dobru nastojeći tako doprinijeti neutraliziranju i rješavanju brojnih globalnih izazova. Svijet nikada prije nije tako očajnički trebao snažnu suradnju i odlučnost zemalja kako bi otklonio izazove pred kojima se nalazi i koji su ključni za daljnja zbivanja na planetu. Stoga je potrebno više ''dobrih'' zemalja koje će kroz svoje vođe, kompanije i društvo pomoći svima za boljitak u budućnosti.
