Budući da 20 posto svjetske nafte ne može proći kroz Hormuški tjesnac, cijene sirove nafte dosežu 100 dolara (86 eura) po barelu, a 400 milijuna barela rezervi nafte već je pušteno na tržište. Zemlje širom svijeta pokušavaju pronaći načine za smanjenje potražnje za energijom.
Međunarodna energetska agencija (IEA) ovo je nazvala „najvećim poremećajem u opskrbi u povijesti globalnog tržišta nafte“ i navela nekoliko načina na koje bi zemlje mogle trošiti manje. No, kako svaka zemlja ima vlastitu energetsku i prometnu infrastrukturu i izazove, one koje su već reagirale čine to na vrlo različite načine. Druge tek trebaju djelovati.
IEA navodi da cestovni promet čini oko 45 posto globalne potražnje za naftom, pa nije iznenađenje da su se mnoge zemlje upravo tu okrenule smanjenju potrošnje.
Racioniranje goriva kao popularan izbor
U Šri Lanki privatni vozači mogu dobiti samo 15 litara benzina tjedno putem sustava temeljenog na QR kodu.
Trećina benzinskih postaja zatvorena je u Kambodži, a Mjanmar je uveo sustav racioniranja „par-nepar“ prema registarskim brojevima. To znači da vozila s neparnim brojevima mogu kupovati gorivo jedan dan, a s parnim sljedeći.
Na Novom Zelandu vlada razmatra ponovno uvođenje „dana bez automobila“. Vozači bi birali jedan dan u tjednu kada im ne bi bilo dopušteno voziti.
Kina primjenjuje drukčiji pristup, odustajući od planiranog povećanja cijena goriva nakon što su cijene na pumpama porasle za 20 posto od početka rata.
Slovenija je početkom ovog tjedna postala prva članica EU-a koja je uvela racioniranje goriva, pri čemu su privatni vozači ograničeni na 50 litara tjedno, dok za poduzeća i poljoprivrednike vrijedi limit od 200 litara. Iako je Slovačka uvela mjere protiv gomilanja dizela, Slovenija ostaje iznimka u Europi.
EU i Njemačka sporo reagiraju na krizu
Međunarodna unija cestovnog prijevoza (IRU) pozvala je Europsku uniju da brzo reagira. „Ako se opskrba dizelom poremeti, posljedice će se odmah osjetiti širom logističkih mreža EU-a, usporavajući lance opskrbe i utječući na isporuku robe poduzećima, trgovinama i kućanstvima“, rekao je glavni tajnik IRU-a Umberto de Preto.
„Koordinirana akcija EU-a ključna je za stabilizaciju tržišta goriva, kao i za izbjegavanje pojedinačnih nacionalnih reakcija i osiguravanje da logistički lanci nastave funkcionirati.“
Budući da EU oklijeva pronaći jedinstven stav, svaka zemlja mora donositi vlastite odluke. S cijenama benzina i dizela od 2 eura pa i više po litru, uz rast od 18 posto u dva tjedna, Njemačka je pod pritiskom.
Predložen je zakon koji bi benzinskim postajama omogućio povećanje cijena samo jednom dnevno, no odgođen je jer bi zahtijevao izmjene zakona o tržišnom natjecanju. Ministrica gospodarstva Katharina Reiche izjavila je da se razmatraju ograničavanje cijena goriva, popusti ili porez na ekstraprofit, ali da se moraju odvagnuti troškovi i koristi.
Unatoč krizi, Berlin je potpuno isključio povratak ruskom plinu, na koji se zemlja oslanjala prije invazije na Ukrajinu.
Rad od kuće kao ušteda goriva
Uz racioniranje goriva, poticanje ljudi na češći rad od kuće česta je strategija. Pakistan je uveo četverodnevni radni tjedan za državne službenike, a Dominikanska Republika također potiče poduzeća da smanje vrijeme koje zaposlenici provode na radnom mjestu.
U Africi Egipat pokušava smanjiti potrošnju energije tako što propisuje da se trgovački centri i restorani moraju zatvoriti najkasnije u 21 sat, a sve državne institucije do 18 sati. Slično tome, Bangladeš i Tajland odredili su maksimalnu temperaturu u državnim zgradama na 25, odnosno 26 stupnjeva Celzijevih kako bi se uštedjelo na troškovima klimatizacije.
Kenija je reagirala zabranom izvoza i strogim racioniranjem goriva. Zambija je zaprijetila novčanim kaznama svima koji gomilaju benzin, pri čemu je Afrika, poput Azije, uvelike ovisna o nafti s Bliskog istoka.
„Svatko se snalazi sam“, rekao je Anibor Kraga, izvršni tajnik trgovinskog udruženja Afričke udruge rafinerija i distributera, za Financial Times. „Čak se i izvoznici pitaju kako prvo zadovoljiti domaću potražnju. Nije riječ samo o preradi – već i o skladištenju, distributivnoj infrastrukturi, cjevovodima i lukama. Kada se to sagleda u cjelini, vidi se koliko je Afrika ugrožena.“
IEA je također pozvala ljude da izbjegavaju avionska putovanja, pri čemu je američka avio-kompanija United Airlines već upozorila na moguć rast cijena karata za 20 posto.
Zašto je dizel u Njemačkoj preskup?
Još jedna preporuka je korištenje javnog prijevoza kad god je to moguće. To je, naravno, lakše u nekim zemljama nego u drugima, a poticaji poput njemačke politike iz 2025. o široko dostupnoj karti za prijevoz po cijeni od 9 eura mogli bi biti uvedeni na raznim mjestima.
Upotreba tekućeg naftnog plina (LPG) također je u fokusu. IEA savjetuje da se LPG (mješavina propana i butana) preusmjeri iz prometa prema osnovnim kućanskim funkcijama, posebno kuhanju.
To je posebno važno za Indiju, drugog najvećeg uvoznika i trećeg najvećeg korisnika LPG-a. Uvoz u Indiju prepolovljen je u ožujku, a restorani, hoteli i kafići trude se prilagoditi. Neka poduzeća smanjila su i radno vrijeme i opseg usluga, dok državni dužnosnici kažu da će zalihe prioritetno biti usmjerene na 300 milijuna kućanstava koja LPG koriste za kuhanje.
